Naučio nas je toleranciji i zato u RH žive i oni koji je nisu htjeli

Franjo Tuđman umro je prije točno 14 godina. Tuđman je bio povjesničar, državnik i prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Na njegovu grobu na zagrebačkom groblju Mirogoj uz obitelj Tuđman i predstavnike braniteljskih udruga vijence su položila izaslanstva HDZ-a na čelu s predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom te izaslanstvo Grada Zagreba predvođenom gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Karamarko je na Mirogoju poručio kako je Tuđman najveći hrvatski državnik u teškoj hrvatskoj povijesti, te da bi danas sigurno primijetio problem 'upitnog karaktera socijaldemokracije u Hrvatskoj', piše Jutarnji list. 

- Tuđman nas je naučio toleranciji jer danas u Hrvatskoj slobodno žive i oni koji Hrvatsku nisu željeli, niti su je htjeli, koji danas s cinizmom pričaju o Hrvatskoj, dijelu Tuđmana i branitelja - rekao je i naglasio kako se HDZ vratio Tuđmanovoj političkoj doktrini jer je jedina okosnica, temelje na kojem se može graditi suverenu, europsku Hrvatsku. 

Tuđman, vjeruje, ne bi bio zadovoljan današnjom vlašću koja sve relativizira. 

- Mi danas imamo veliki problem u Hrvatskoj i to bi sigurno i Tuđman primijetio, vjerojatno i slično definirao, da je upitan karakter naše socijaldemokracije - radi li se o socijaldemokraciji zapadnoeuropskog tipa ili o jugofiliji ili jugonostalgiji. To je dilema koja ostaje i naši prijatelji na lijevoj sceni će se morati dokazati kao domoljubi - rekao je. 

Komentirao je i Josipovićevo odbijanje njegovog poziva da sazove tematsku sjednicu Vlade, uz obrazloženje da takvo nešto može sazvati samo u vrijeme ratnog stanja. 

'Josipović neka se vrati svom poslu'

- Drago mi je da pokazuje preciznost kao vrhunski pravnik, no volio bih da je tako precizan i kad je u pitanju Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina -  rekao je Karamarko i pozvao Josipovića da se očituje o čl. 8 Ustavnog zakona koji prema HDZ-u priječi postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru. 

- Ako je tako precizan u toj svojoj ovlasti i ne želi pozvati da se sazove tematska sjednica Vlade, neka bude precizan i oko članka 8. i neka skinu ćirilične ploče u Vukovaru -  rekao je i pozvao Josipovića da se vrati svom poslu. 

Na Mirogoju 1. studenog položio vijenac i završio u bolnici

Posljednji Tuđmanov međunarodni nastup bio je 28. listopada 1999. godine tijekom posjeta u Rimu kod pape Ivana Pavla II. Na blagdan Svih Svetih, na Medvedgradu, na Oltar domovine položio je vijenac za sve pale za Hrvatsku. Istog dana, zbog bolesti, smješten je u Kliničku bolnicu Dubrava i podvrgnut kirurškom zahvatu.

Preminuo je 10. prosinca 1999. u 23.15 sati

Svoj posljednji državnički posao obavio je 7. studenoga 1999. godine, proglasivši nove izborne zakone koje je 29. listopada usvojio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora. 

Franjo Tuđman je preminuo 10. prosinca u 23.15 sati u KB Dubrava u Zagrebu od komplikacija izazvanih unutarnjim krvarenjem, nakon četrdeset dana liječenja. Imao je 77. godina.

Ispratilo ga je oko 200.000 ljudi

Od 11. do 13. prosinca 1999. godine tijelo pokojnog Predsjednika izloženo je u Predsjedničkim dvorima na Pantovčaku. Pokopan je 13. prosinca 1999. godine u grobnici na ulazu u Mirogoj, iza crkve Krista Kralja, a ispratilo ga je oko 200.000 ljudi.

'Zapamti ćeliju u kojoj sam robijao jer će biti povijesna'

Iza Franje Tuđmana ostali su dnevnički zapisi, koje je prikupila njegova supruga Ankica. 

Već u Lepoglavi zatvorskom čuvaru rekao je da zapamti ćeliju u kojoj je robijao jer će biti povijesna. Postao je predsjednik HDZ-a, a zatim i prvi hrvatski predsjednik. Bio je uvjeren da sada, kad je Hrvatska država tu, sami odlučujemo o svojoj sudbini. “Nisu nam za sva zla samo drugi krivi. Niti će nam u bilo kakvim okolnostima samo drugi krojiti sudbinu”, rekao je. 

Tuđmanov dnevnik

U dnevnicima, koje su prije dvije godine objavljeni u ediciji Večernjeg lista, vidimo evoluciju njegovih ideja. Donosimo izvatke iz dnevnika.

Ponedjeljak, 1. listopada 1979.

Papa Ivan Pavao II. završio trodnevni posjet Irskoj. U ta tri dana dočekalo ga, slušalo i ispratilo mnoštvo od dva milijuna ljudi!

Pozvao na obustavljanje terora i na mir u Sjevernoj Irskoj.

Suvremeni povijesni trenutak: nema ni ideja ni čovjeka što bi mogli izazvati takvo spontano zanimanje milijuna ljudi kao istaknuta osoba Kristova namjesnika - Woytila.

Jučer Poljska i Latinska Amerika, danas Hrvatska (makar nije bio osobno u Ninu i Zadru) i Irska, a sutra će to biti vjerojatno i Sjeverna Amerika

Srijeda, 6. veljače 1980. 

Drago Šćukanec mi reče danas kako Šibl priča da je pred mojom kućom stalno straža policajaca i konfidenata (jednog da je vidio, tj. prepoznao Denac).

Carter izjavio da je Jugoslavija sposobna da se brani, ali da je američka vlada spremna pružiti vojnu pomoć ako je Jugoslavija zatraži. Dovršio sam tekst: “O nacionalnoj suverenosti u zajedništvu i o demokraciji u samoupravnom socijalizmu”.

Ankica me pita: tko, zašto, kome ?!?

Srijeda, 27. veljače 1980. 

Saopćenje liječničkog konzilija o zdravstvenom stanju Tita sve pesimističnija.

Vijest o smrti očekuje se svaki dan.

Ljudi uplašeni kako otvorenom psihozom o mogućem dolasku Rusa, tako i o glasinama o hapšenjima naših ljudi: mene, Marka, Vlade.

Neki su dan propustili da idu sa mnom na utakmicu i Š. i Vl., ali mi je na stadionu zato prišao Tomo C.; “Došao sam da vidim jesi li još vani i da Ti čestitam.

A mogli bi i neki drugi reći neku riječ.

Pozdravlja Te i Ivo G.”...

Ostale izvatke iz Tuđmanovih Dnevnika pročitajte u 24sata od utorka