'Potpisat ćemo ugovore za projekte vrijedne milijardu kn'

Premijer Andrej Plenković u petak je na početku Vladine sjednice izjavio kako činjenica da se ona održava u Osijeku pokazuje usmjerenost Vlade da u ovom mandatu nastoji smanjiti nejednakosti u regionalnom razvoju zemlje i dati tome ne samo deklaratornu važnost, već i konkretnim politikama, mjerama, proračunom i aktivnostima za razvoj grada Osijeka, Osječko baranjske županije, ali i cijele Slavonije, Baranje i Srijema.

"Zbog toga smo ovdje u Osijeku osnovali i Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem i kroz tri sjednice toga savjeta dokazali kako je napravljen jedan novi mehanizam koji koncentrira aktivnosti Vlade, EU potpore i aktivnosti jedinica lokalne i područne samouprave, privatni sektor, akademsku zajednicu, razvojne agencije tako što smo objedinili sve aktivnosti koje su usmjerene upravno na ovo područje Hrvatske koje je u Domovinskom ratu pretrpjelo velike i ljudske i materijalne štete, što je utjecalo na razvojnu dinamiku cijele Slavonije", rekao je Plenković.

Kazao je da se i nakon nakon zadnjeg sastanka u tog savjeta u Slavonskom Brodu, gdje smo vidjeli što smo do sad ostvarili i koliki je napredak po pojedinim sektorima, vidi da Vlada drži ovu temu u fokusu i da će tako biti kroz cijeli njezin mandat.

"Na današnjoj sjednici imamo niz konkretnih projekata iz područja gospodarstva, prometa, kulture, sveučilišta - cjeloviti pristup koji će biti potvrđen potpisivanjem brojnih ugovora, gotovo milijardu kuna vrijednih projekata za grad Osijek i Osječko-baranjsku županiju, a kada se uzme ukupni iznos projekata koji će biti potpisani za slavonske županije dolazimo do iznosa od gotovo dvije milijarde kuna", rekao je Plenković.

"To je čvrsta i snažna poruka Vlade cijeloj Slavoniji i svim ljudima koji ovdje žive", rekao je premijer.

Anušić i Vrkić: Sjednica u Osijeku pokazuje posvećenost Vade ravnomjernom razvoju svih dijelova države

Osječko-baranjski župan Ivan Anušić i osječki gradonačelnik Ivica Vrkić u petak su, u uvodu Vladine sjednice koja se održava u Osijeku, poručili kako ta sjednica pokazuje da je Vlada posvećena ravnomjernom razvoju svih dijelova Hrvatske.

"Svojim dolaskom potvrdili ste tezu o ravnomjernom razvoju cijele Hrvatske", rekao je Anušić ističući da je Vlada nizom projekata kroz "Projekt Slavonija, Baranja i Srijem" pokazala da joj je razvoj regije prioritet i da želi pomoći istočnoj Hrvatskoj, koja je gospodarski i demografski najugroženija hrvatska regija.

Izvrsna komunikacija i sinergija Vlade i županija već dovodi do pozitivnih pomaka u našoj Županiji, dodao je. Projektima koje provodimo donijet ćemo konkretne mjere kojima ćemo strateški ojačati naše potencijale, malo i srednje gospodarstvo, obrte, OPG-ove i kontinentalni turizam, kazao je.

Anušić je pritom spomenuo projekt besplatnih obroka za sve osnovnoškolce, vrijedan 17  milijuna kuna, pri čemu će se hrana nabavljati od OPG-ova. Županija u projektu sudjeluje s 12 milijuna kuna, a ostatak su osigurali gradovi i općine.

Započet je i niz kapitalnih projekata, dodaje Anušić navodeći izgradnju regionalnog distributivnog centra za voće i povrće, izgradnju 1. gimnazije, za koju je osigurana lokacija.  U pripremi su i projekti u drugim jedinicama lokalne samouprave, a brojne investicije bit će usmjerene u razvoj ruralnoga turizma.

"Egzodus mladih ljudi možemo zaustaviti jedno predanim i kontinuiranim radom, a današnja sjednica Vlade je veliki korak ka tome cilju", poručio je Anušić.

Osijek najuspješnije kontinentalno turističko središte

Osječki gradonačelnik Ivica Vrkić istaknuo je kako je Osijek ove godine najuspješnije kontinentalno turističko središte, koje sutra slavi 231. rođendan.

"Vašim posjetom ste ukazali čast i učinili Osijek glavnim gradom Hrvatske i pokazali da konačno imamo Vladu posvećenu ravnomjernom razvoju Hrvatske i tako nam omogućili da u razvoju uhvatimo korak s ostalim razvijenim dijelovima države", poručio je Vrkić premijeru.

Vrkić je istaknuo da je Osijek prvi hrvatski grad koji je dodijelio mikroračunala učenicima 5. razreda osnovnih škola, a mladim sportašima omogućen je besplatan prijevoz na sve natjecateljske događaje u cijeloj državi. "To nitko u Hrvatskoj, osim nas, nije učinio", pohvalio se.

Istaknuo je kako je ove godine Grad izdvojio 25 milijuna kuna za razne socijalne programe, a za iduću je godinu predviđeno 30 milijuna kuna.

Upozorio je i na problem nedovoljno iskorištenih nekretnina u vlasništvu države te zamolio za razumijevanje i ustupanje prava na njihovo upravljanje, posebice doma HV-a u središtu grada, koji bi se mogao iskoristiti kao sjedište gradske uprave, koja je trenutno smještena u Tvrđi.

Sjednica Vlade nastavljena je izvješćima pojedinih ministara o dosad učinjenom i u budućim projektima u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji.

Dvadesetak odluka za razvoj Osijeka i Osječko-baranjske županije

Vlada je u petak na sjednici u Osijeku donijela dvadesetak odluka vezanih uz razvoj Grada i Osječko-baranjske županije kojima se, kako je istaknuo premijer Andrej Plenković, šalje jasna poruka sinergije rada središnje državne vlasti sa županijama i gradovima.

"Ovo je snažna poruka Slavoniji i ljudima koji ovdje žive", rekao je Plenković u uvodu sjednice.

Vlada je, među ostalim, na prijedlog Ministarstva zdravstva donijela odluku o nabavci angiografskog uređaja za dijagnostičko-terapijske endovaskularne intervencije i uređaja za razbijanje kamenca (litotriptor), vrijednih ukupno osam milijuna kuna za potrebe osječkog Kliničkog bolničkog centra.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić kazao je kako su sredstva osigurana u proračunu za iduću godinu.

Ministarstvo zdravstva Vlada je zadužila da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca u Parku prirode Kopački rit. Premijer Plenković tu je točku najavio kazavši u šali da je Vlada došla sada u Osijek, kada je manja opasnost od komaraca.

Za rekonstrukciju raskrižja s kružnim tokom u Donjem Miholjcu osigurano je u financijskom planu Hrvatskih cesta za iduću godinu 3,78 milijuna kuna, a za rekonstrukciju kolnika kod Riječne luke Tranzit osigurano je 7 milijuna kuna.

Također, država će sufinancirati s dva milijuna kuna izradu projektne dokumentacije za obnovu prostora bastione trase osječke Tvrđe.

Projekt izgradnje osječkog  Sveučilišnog kampusa radi osiguranja financijske potpore projektu, Vlada je odlučila uključiti u izmjenu Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" 2014.-2020. godine, a radi nastavka izgradnje osječkog Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurat će dodatnih milijun kuna.

Usvojena je i uredba o osnivanju Arheološkog muzeja Osijek te donesen zaključak o izradi promotivne brošure o mogućnostima ulaganja u Osječko-baranjsku županiju.

Jedinicama lokalne samouprave  u županiji darovano je ili dano na korištenje više nekretnina. Osijek je tako dobio osam nekretnina na korištenje radi stambenog zbrinjavanja građana slabijeg imovinskog stanja i ugroženog socijalnog statusa, kao i smještaja Caritasa Osijek Đakovačko-osječke biskupije, a MORH-u je u vlasništvo dana zgrada bivšeg hotela "Mursa", vrijedna 24,36 milijuna kuna, koja će se koristiti za Veteranski dom u Osijeku.

Vlada je podržala i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak na području općine Antunovac. Izmjenama i dopunama Plana gospodarenja otpadom RH predviđeno je da će Centar obuhvatiti područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske županije.

Ministar energetike i zaštite okoliša Tomislav Ćorić naveo da je u tijeku priprema cjelokupne dokumentacije, uključujući studiju izvodivosti i studiju utjecaja na okoliš.

U Sabor upućeni konačni prijedlozi zakona o regionalnom razvoju i strateškom planiranju

Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila nacrte konačnih prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju te o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Vlada je u petak u saborsku proceduru uputila nacrte konačnih prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te s nacrtom konačnog prijedloga zakona kojim se, rekla je na sjednici Vlade kazala ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

Predloženim izmjenama namjerava se unaprijediti sadašnji pravni okvir politike regionalnoga razvoja koji se odnosi na postupak ocjenjivanja i razvrstavanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti te određenje potpomognutih područja, rečeno je.

Po procjenama Ministarstva, tako bi se mogao povećati broj lokalnih jedinica koje se svrstavaju u potpomognuta područja u odnosu na prethodno razdoblje (otprilike 40-ak jedinica više prema podacima za trogodišnje razdoblje 2013.-2015.).

Predloženim izmjenama predviđeno je i skraćivanje roka za provedbu ocjenjivanja stupnja razvijenosti, i to s pet na tri godine. Time bi se, smatraju u Ministarstvu, unaprijedila dinamika praćenja razvojnih procesa kod nositelja regionalne politike i potaknula proaktivnost nositelja razvoja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Zakonom se također namjerava jasnije definirati pravni status i poslove koje obavljaju regionalni koordinatori, a vezano za koordinaciju i poticanje razvoja za područje županije odnosno regije.

Vlada je u saborsku proceduru uputila i nacrt konačnog prijedloga zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, čijom se provedbom očekuje niz poboljšanja u oblikovanju i provedbi javnih politika s učincima na razvoj Hrvatske.

"Konačnim prijedlogom zakona postavlja integrirani sustav planiranja razvoja koji obuhvaća strateško planiranje i realizaciju  programa, aktivnosti i projekata te se njime stvara temelj za učinkovito, djelotvorno, odgovorno i održivo upravljanje razvojem Republike Hrvatske,", kazala je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac.

Zakonom se, kako je kazala, predviđa izrada Nacionalne razvojne strategije za razbolje od 10 godina koja će sadržavati dugoročnu viziju razvoja Hrvatske te definirati razvojne smjerove i strateške ciljeve koji će se detaljnije razrađivati u nacionalnim planovima, te planovima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Financijska sredstva u iznosu od 44,8 milijuna kuna osigurana su u državnom proračunu za 2017. i projekcijama za iduće godine, i to u okviru Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.". Pritom će udio nacionalnog sufinanciranja iznositi 15 posto, a udio EU sufinanciranja 85 posto.

Sredstva će se koristiti za izradu nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske, nabavu i održavanja informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem, te druge aktivnosti vezane uz uspostavu strateškog planiranja  i upravljanja razvojem.

Zakonom će se osigurati standardizacija postupaka strateškog planiranja, uspostavljanje jasne hijerarhije između dokumenata strateškog planiranja i njihovu poveznicu s proračunom, osnaživanje institucionalnih kapaciteta za upravljanje razvojem i sustavno praćenje provedbe dokumenata strateškog planiranja.

Vlada je usvojila i nacrt prijedloga zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, a kako je kazao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić,  tim se prijedlogom zakona osigurava provedba navedenih uredbi EU i van snage se stavlja važeći zakon o provedbi uredbi EU u vezi s trgovinom ilegalno posjećenim drvom i proizvodima od takvog drva iz 2013. godine.

Za razliku od važećeg zakona, kako je kazao, ovim prijedlogom se u potpunosti propisuju zadaće nadležnih tijela, način provođenja stručnog i inspekcijskog nadzora i prekršajne odredbe  s primjerenim novčanim kaznama.

Cilj tog zakona je osigurati uvoz drva i proizvoda proizvedenih iz drvne sirovine koja je zakonito posječena ili drvne sirovine koja je uvezena u partnersku zemlju u skladu s nacionalnim zakonodavstvom zemlje u kojoj je drvo posječeno, zatim osigurati da gospodarski subjekti primjenjuju sustav dužne pažnje kako bi se na najmanju moguću mjeru svelo stavljanje u promet nezakonito posječenog drva ili proizvoda koji potječu od nezakonito posječenog drva te osigurati da trgovci u cjelokupnom lancu opskrbe primjenjuju sustav sljedivosti drva i proizvoda od drva.

Pozitivno mišljenje na prijedlog HSU-a i Mosta o nastavku isplate dokupljene mirovine

Vlada je u petak na sjednici u Osijeku, uz sedam amandmana, dala pozitivno mišljenje  na prijedlog zakona o nastavku isplate dokupljene mirovne koji su predložili Klub nezavisnih zastupnika i HSU-a i Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, a kojim bi se nastavila isplata dokupljenih mirovina za 3860 korisnika.

"Na taj će način država na sebe preuzeti isplatu dokupljenih mirovina za 3860 ljudi, koja će se početi provoditi od 1. ožujka 2018. godine", rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, navevši da se Vladinim amandmanima uređuje operativno provođenje isplate.

Doživotna otpremnina, odnosno dokup mirovine počeo se provoditi u današnjem obliku još 1990. godine, a zakonom je regulirana tek 2013. godine. Jedino društvo kojem je u Hrvatskoj djelatnost bila dokup mirovine bio je „Royal međugeneracijska solidarnost", a ministar Pavić kazao je kako je to Društvo ušlo u financijske probleme i nije se uspjelo uskladiti sa zakonom te je zbog toga bez tog dijela mirovine ostalo 3860 umirovljenika.

Usvajanjem zakona njima će se nastaviti isplata tog dijela mirovine, a procijenjeni trošak je između 12 i 15 milijuna kuna godišnje, uz otplatu dugova nastalih od 2014. godine, koji će se isplatiti u ratama do 2020. godine, izvijestio je ministar.

Premijer Andrej Plenković ocijenio kako će se na taj način "riješiti problem koji stoji niz godina" i vjeruje da će korisnici biti zadovoljni.