Gori smetlište na Hvaru, vatra se bliži kućama, širi se smrad

U subotu popodne izbio je požar na smetlištu u Stari Gradu na Hvaru. Širi se gusti dim i smrad, a vatra se približava kućama.

POGLEDAJTE VIDEO:

Požar je izbio na smetlištu na Starom Gradu. Na smetlištu koje je u kontroliranim uvjetima i šanse da se nešto zapali bile su jako malene. Naslage smeća su duboke otprilike 50 metara, a vatra prodire sve dublje i dublje u njih. Sreća je u tome što nema naleta vjetra, inače bi se vatra vrlo brzo proširila, rekli su brojni promatrači te nadodali kako se boje da se buktinja neće ugasiti do jutra. Mještani strahuju od toga da se ne približi njihovim kućama koje su udaljene svega 200 metara od požarišta. 

Vatrogasci saniraju požar koji je u subotu navečer planuo na deponiju u Starom Gradu na površini od oko 300 kvadrata, ali požarom nisu ugroženi ljudi ni objekti.

Kako Hina doznaje od vatrogasaca, vatra je na deponiju buknula u 19.20 sati, nakon čega je na teren izišlo 30 vatrogasaca s 10 vozila.

Dežurni operativac u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu u Hvar ističe kako tim požarom nisu ugroženi ljudi i objekti, da je u jednom trenutku vatra s deponija zahvatila i borovu šumu u blizini, no gasitelji su je brzo svladali.

- Požar je i dalje aktivan i sanira se. Radi se o površini od oko 300 kvadrata koja će gorjeti i dimiti sigurno još nekoliko dana - naveo je dežurni u DVD Hvar i dodao da su tražili i pomoć zračnih snaga, ali one zbog noći nisu mogle uzletjeti.

Vatrogasci će cijelu noć ostati na požarištu.

POGLEDAJTE VIDEO:

'Učinit ćemo sve da građani dobiju što više novca kao odštetu za požar'

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara poručio je u subotu da će Grad Split s državnim vlastima učiniti sve kako bi građani koji su pretrpjeli štete u velikom požaru na području grada dobili što više novca, kako bi mogli obnoviti imovinu koja je stradala, a planira da proglašena elementarna nepogoda zbog požara kao institut traje 50 dana, pa u tom roku građani mogu prijaviti štete.

"On mora biti veći", odgovorio je Krstulović Opara u središnjem Dnevniku HTV-a na pitanje mogu li iznosi odštete biti veći, s obzirom da su odštete u sličnim slučajevima bile vrlo male, najviše od 20 posto vrijednosti imovine.

Istaknuo je kako je u kontaktu s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, vezano uz njegovu informaciju kako je pripremljena mjera za saniranje šteta od elementarnih nepogoda temeljem koje bi se s 20 milijuna eura europskih sredstava pomoglo opustošena i opožarena područja pod poljoprivrednim kulturama u Dalmaciji. "Kanimo učiniti sve što je u našoj moći, zajedno sa središnjim vlastima, da što više tog novca povučemo i damo ga građanima", rekao je.  

Siguran sam da je cifra od 42 milijuna kuna tek simbolična

Vezano za preliminarne procjene koje je iznio ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, po kojima šteta od požara na području županije bez izgorjelih šuma iznosi 42,4 milijuna kuna, te upitan kakve su procjene za Grad Split, Krstulović Opara je ustvrdio kako je riječ samo o najavi preliminarnih šteta, odnosno procjeni šteta koje je županijsko povjerenstvo napravilo tek "letimično".

 "Mi tek prikupljamo podatke od građana, koji polako pristižu u naše istočne kotareve i mjesne odbore, naše su službe izašle odmah po gašenju prvih vatri i polako prikupljamo te podatke. Oni će pristizati sljedećih tjedana, vrlo je teško sagledati, ali sam siguran da je ova cifra od 42 milijuna tek simbolična u odnosu na onu koja se zapravo i dogodila, ne samo u području Splita, nego i na četiri općine", ustvrdio je.

Napomenuo je kako je požar, osim grada, zahvatio i četiri općine, iako je u Splitu imao najveću površinu i počinio najveću štetu. "Oko 25 milijuna od ovih 42 milijuna se procjenjuje da je u Splitu, ali bez šuma, bez državne imovine i bez prijava građana", rekao je Krstulović Opara.

Najavio je kako planira da proglašena elementarna nepogoda kao institut funkcionira 50 dana, a svojim je službama dao nalog da mu do utorka dostave podatke od građana s procjenom šteta, kako bi mogli izvijestiti Vladu do sjednice u četvrtak. "To je samo naš interni rok i zbog toga ljudi na terenu prikupljaju podatke o štetama. Ljudi se mogu slobodno javiti svim našim pojačanim službama u svim mjesnim odborima i kotarevima za pomoć u popisivanju svih šteta. Dakle, taj rok će trajati koliko god treba", poručio je.

U gradu imamo 1800 hidranata, a u najugroženiji dijelovima mogu se izbrojati na prste jedne ruke

S obzirom da su brzom širenju požara pogodovala i zapuštena zemljišta u gradu, divlja odlagališta, loš hidrantski sustav, gradonačelnik je najavio drugačiji pristup lokalnih vlasti na okoliš i komunalna pitanja. 

"Mi imamo u gradu oko 1800 hidranata, ali nažalost u ovim najugroženijim dijelovima možemo ih izbrojati na prste jedne ruke. Brojni divlji deponiji su opasnim tvarima ubrzali požar i to su stvari s kojima se mi na lokalnoj razini moramo boriti, uključujući i savjesnost naših građana. Uređene površine, pa čak i one koje nisu u vlasništvu grada već privatnom vlasništvu, moraju biti uređene jer su i one generirale ovaj požar. Morat ćemo potpuno promijeniti pristup prema svom okolišu i inzistirat ću na tome da u narednih nekoliko godina uredimo potpuno drugačijim pristupom naš okoliš i s drugačijim komunalnim redom, u kojem naprosto neće biti mogućnosti da se ovakve stvari ponove", naglasio je Krstulović Opara.

 Za ovogodišnji gradski proračun, nacrt kojega je već upućen Skupštini, najavio je preraspodjelu sredstava u tom dijelu, ali i veća ulaganja u vatrogasni sustav, hidrantsku mrežu, nerazvrstane ceste i ostalo vezano za protupožarne aktivnosti. "To su samo minimalne mjere koje ćemo u ovom proračunu uvrstiti. Međutim, angažirat ćemo se, ja se nadam, i na razini države jer ovo je pouka za cijelu državu, da se u sigurnost valja ulagati. Nije turizam samo brojka ljudi koji sretno dolaze na naš Jadran, turizam je i ulaganje u sigurnost naših građana", izjavio je splitski gradonačelnik za Dnevnik HTV-a, koji je počeo s desetak minuta zakašnjenja zbog tehničkih problema, zbog kojih je promijenjen i studio.