Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
23 komentara

Göring: 'Nemam savjesti. Moja se savjest zove Adolf Hitler'

Nürnberški proces, jedan od najpoznatijih suđenja u 20. stoljeću započeo je na današnji dan 1945. Suđeno je samoj vojnoj i političkoj eliti nacističke Njemačke

Foto: profimedia
23 komentara

Na prvom pojavljivanju pred sucima u Nürnbergu 20. studenog 1945. godine, svi optuženi, njih 24-orica, izjasnili su se da nisu krivi.  Prvooptuženi u procesu bili su feldmaršal Hermann Göring, osobni Hitlerov tajnik Rudolf Hess, nacistički ministar vanjskih poslova Joakim von Ribbentrop i ministar rata generalfeldmaršal Wilhelm Keitel.

Bile su četiri točke optužnice: ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, poticanje agresije, i poticanje ili sudjelovanje u zločinima protiv mira

Wikipedia | Autor: Wikipedia Foto: Wikipedia

Iznošenje dokaza optužbe trajalo je do 6. ožujka 1946. godine. Na javnost su poseban snažan dojam ostavili stravični filmski snimci nacističkih zločina, posebno iz velikog broja koncentracijskih logora i plinskih komora. 

PERFIDNI SUSTAV Logor lagane smrti: Ubijali ih krvavim radom do iznemoglosti

Primjerice, iz koncentracijskog logora Buchenwald gdje su kao materijalni dokazi uzeti  postupci supruge komandanta logora, koja je tetoviranu kožu logoraša koristila kao sjenila za lampe i druge dijelove namještaja, dok je ljudska glava služila kao držač za knjige.

Staljin nije htio suđenje već neselektivno streljanje 100 tisuća nacista

Ideja o suđenju nacistima nakon rata javila se još 1942. godine. Britanski premijer Winston Churchill bio je zaprepašten načinom ratovanja i zločinima nacista da je predlagao egzekuciju po kratkom postupku. Odustao je od svoje ideje tek pod pritiskom Amerikanaca. 

Foto: Wikipedia

Staljin je pak bio još radikalniji nego Churchill. On je na Teheranskoj konferenciji predlagao neselektivno streljanje od 50 do 100 tisuća njemačkih oficira. Kad je već pristao na suđenje htio je da se odvija u Berlinu. No to nisu prihvatili Amerikanci jer su htjeli da se suđenje održi u njihovoj kontrolnoj zoni. Na kraju je ipak odlučeno da se održi u Nürnbergu , na jugoistoku Njemačke, u pokrajini Bavarskoj. 

Wikipedia | Autor: Wikipedia Foto: Wikipedia Nürnberška palača pravde

Dva razloga utjecala su na odluku. Prvi je bio taj što je Nürnberg bio poznat po održavanju nacističkih mitinga i manifestacija pa je to imalo simboliku. Drugi razlog, možda i odlučujući, bio je što je imao očuvan.

Nije znao za masovna ubojstva?!

Feldmaršal Hermann Göring, inicijalni Hitlerov nasljednik i drugi čovjek u državi tijekom cijelog suđenja nastojao je proces pretvoriti u farsu. Više puta na suđenju s ponosom je izjavio: "Ja nemam savjest. Moja savjest je Adolf Hitler". 

Нюрнбергский процесс, 1945 год | Autor: Халдей Евгений / TASS / Profimedia Foto: Халдей Евгений / TASS / Profimedia

- Göring glumi nevinašce. Nekadašnji čovjek željan moći tvrdi da nije znao za masovna ubojstva, iako je bio upleten u sve radikalne akcije nedostojne čovjeka, iako je potpisao gotovo sve zakone usmjerene protiv Židova, uredbe i naredbe za ubojstva, te iako je upravo on Reinharda Heydricha, šefa Državnog glavnog ureda za sigurnost, opunomoćio da pripremi 'ukupno rješenje židovskog pitanja'. Göring skida slušalice kad se iznose dokazi o tomu kako je pridonio porobljavanju i umorstvu milijun i pol ljudi. Ne, on se toga ne može sjetiti. 'Što se na višem položaju', pokušava uvjeriti svog branitelja, 'tom manje znate o onome što se odvija ispod vas' - piše Guido Knopp u svojoj knjizi Hitlerovi pomoćnici.

Foto: Wikipedia

Zar nikada niste doznali za zvjerstva za koje je doznao cijeli svijet? - inzistirao je sudski psiholog Gustave Gilbert.

Ah, o tome se svašta čulo, ali, naravno, čovjek u nešto slično ne bi povjerovao - kazao je

 - Ah, to masovno ubijanje -  popustio je jedan trenutak.

 - Sve je to strašna sramota. Radije ne bih o tome pričao, niti na to mislio - rekao je.

Nije želio vješanje već strijeljanje

Göring, navodi Knopp, nastupa cijelo vrijeme suđenja samosvjesno kao da je pobjednik, iako zna da ga čekaju vješala.
Sudski proces bio je Göringov posljednji nastup i on je čvrsto odlučio da sebi i nacizmu podigne spomenik - neki kao 'drugi čovjek' nakon Hitlera, nego, kako su pisali američki listovi, kao 'nacist broj jedan'.

DRUGI ČOVJEK REICHA Zločinac, šminker i egocentrik bio je teški ovisnik o morfiju

Göring je proglašen krivim po svim točkama za ratne zločine i osuđen na smrt vješanjem. Kad mu je izrečena presuda skinuo je slušalice i nonšalantno izašao iz sudnice. Uložio je žalbu na smrt vješanjem jer je smatrao da bi trebao biti streljan jer je to smrt dostojna oficira.

Kad mu je zahtjev odbijen odlučio se na samoubojstvo. Dan prije izvršenja kazne pregrizao je kapsulu cijanida koju je skrivao u ćeliji u kutijici za kremu.

Čovjek koji je za života govorio 'Naše ćete kosti jednom položiti u mramorne lijesove' završio je tako što su njegove kosti spaljene.

Nakon skoro godinu dana, jer presuda je donesena 1. listopada 1946. godine,  oslobođena su samo četvorica i to njemački diplomat i vicekancelar u Hitlerovoj vladi Franz von Papen, nacistički čelnik njemačkog Narodnog fronta Robert Ley, industrijalac Gustav von Krupp i popularni radijski komentator i bliski Goebbelsov suradnik Hans Fritzsche. Ostali su poslani na smrt vješanjem, na doživotnu robiju ili na 10, 15 ili 20 godina zatvora. 


 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message