News

Komentari 0

Građani žele "direktno odlučivati" u EU parlamentu

Građani žele "direktno odlučivati" u EU parlamentu

Okupljeni građani žele izradu zakonodavno-pravnog temelja kojim bi se uvela direktna demokracija u Europski parlament, a možda i druge institucije

Europski građani će zbog nepovjerenja u političare tražiti da u budućnosti "direktno" sudjeluju u donošenju odluka u Europskom parlamentu, rekao je hrvatski građanin koji je u nedjelju videovezom sudjelovao na panelu posvećenom demokraciji u Europskoj uniji.

Europski parlament, Europska komisija i Vijeće EU-a, suočeni s padom povjerenja građana, pozvali su u rujnu i listopadu 800 nasumce odabranih građana iz EU-a da u Europskom parlamentu u Strasbourgu međusobno rasprave o temama bitnima za blok od 27 država. Skupina od 200 građana koja se bavila europskom demokracijom, vladavinom prava i sigurnosti okupila se ponovo od petka do nedjelje ali "online" te dodatno razradila prijedlog koji će početkom iduće godine poslati europskim institucijama.

"Predložit ćemo da u Europskom parlamentu budu građani, a ne profesionalni političari. Da ondje sjede ljudi koje će direktno izabrati građani", kaže Vinko Sebešić, 67-godišnji hrvatski građanin koji je sudjelovao na panelu.

Okupljeni građani žele izradu zakonodavno-pravnog temelja kojim bi se uvela direktna demokracija u Europski parlament, a možda i druge institucije.

"To je potrebno zbog nepovjerenja u političare. To je budućnost demokracije", napominje Sebešić.

Ovih 200 građana će se ponovo okupiti od 10. do 12. prosinca u Firenci gdje će pročistiti postojeći tekst, odnosno uobličiti dokument, a zatim ga poslati europskim institucijama na razmatranje.

"Važno je da se građane ozbiljno shvaća", poručila je u nedjelju građanka Luise Ippisch u javnom čitanju sažetka rasprave.

Europski parlament je jedina institucija EU-a čiji sastav izravno biraju građani u svim državama članicama, a, na temelju članka 17 Ugovora o Europskoj uniji, Parlament na prijedlog Europskog vijeća bira predsjednika Komisije većinom glasova i potvrđuje ostale članove Komisije.

No povjerenje u taj proces narušeno je i pri izboru sadašnje predsjednice Komisije Ursule von der Leyen koja je imenovana iako je vodeći kandidat, pobjedničke grupacije na europskim izborima, Europske pučke stranke (EPP), bio Manfred Weber.

Očekivalo se da će Weber kao takozvani "spitzenkandidat" EPP-a biti predložen za predsjednika Komisije no dogovorom čelnika članica EU-a predložena je sadašnja čelnica Komisije. Kasnije glasovanje Parlamenta samo je potvrdilo izbor Europskog vijeća, iako su mnogi eurozastupnici najavljivali da će parlament ustrajati u obrani načela da "spitzenkandidat" mora biti predložen za čelnika Komisije.

Europska povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica obećala je prošli mjesec kako će Europska komisija uključiti prijedloge građana prilikom kreiranja svojih politika nakon lipnja 2022. godine.

U Strasbourgu, gdje je prije gotovo 230 godina napisana koračnica Francuske revolucije "Marseljeza", europski građani su se pobunili i protiv odnosa političara prema njima iskazanog tijekom plenarne sjednice Konferencije u Europskom parlamentu održane u listopadu. Tvrde da su bili pozvani da iznesu svoje prijedloge a da ih političari nisu saslušali.

Europski zastupnik Guy Verhofstadt, jedan od organizatora susreta s građanima, poručio je kako će tijekom iduće sjednice u Strasbourgu zakazane za prosinac biti više vremena za građane da budu saslušani od strane političara nakon što detaljnije uobliče svoje prijedloge.

Sebešić želi i da se u obrazovni sustav uvede predmet o EU-u kako bi građani bili informiraniji što se odlučuje ondje i na koji način, te da političari iz europskih institucija često i detaljnije iznose javno o čemu su raspravljali.

Šuica i Verhofstadt su rekli kako je Konferencija o budućnosti Europe, serija rasprava u koje su uključeni građani poput Sebašića, dosad jedinstven projekt u svijetu u pokušaju uključivanja građana u donošenje odluka. Postavljena je i digitalna platforma na kojoj građani i skupine građana u svim zemljama EU-a mogu iznositi svoje komentare.

Mnogi se, međutim, pitaju je li riječ doista o uključivanju građana ili pak o "simulaciji demokracije".

"Građani ustaju protiv oligarhije kojoj je predstavnička demokracija samo smokvin list za prikrivanje stvarnih odnosa moći u europskim društvima", kaže politolog Anđelko Milardović koji je u listopadu predstavio svoju knjigu "Simulacija demokracije".

"Kao odgovor na krizu predstavničke demokracije sve su glasniji zahtjevi za uvođenjem direktne demokracije", dodaje.

Oko 70 posto anketiranih građana je u kolovozu reklo da nije zadovoljno načinom na koji EU trenutno funkcionira, pokazala je anketa kuće za ispitivanje javnog mišljenja Ipsos.

Idući vikend će se održati novi "online" panel na kojem će sudjelovati novih 200 građana, koji su se također bili okupili u Strasbourgu tijekom listopada.

"I mi ćemo tražiti da u budućnosti direktno sudjelujemo u donošenju odluka i pratimo donošenje odluka. Da nam hrvatski političari ne mogu govoriti 'to iz Bruxellesa traže' a da mi nemamo uvida je li to tako ili zašto je to tako", kaže hrvatski građanin Dragan Volarević koji će sudjelovati na panelu.

Politolog Milardović kaže kako su "mračni interesi izabranih političara glavna opasnost demokraciji".

"Jednom kada su izabrani oni se bave sobom i svojim interesima, a ne političkim predstavljanjem ili zastupanjem interesa građana, dakle onih koji su ih birali i omogućili da njima vladaju", napominje Milardović.

"Možda je izlaz moguć u izradi hibridnog modela - kombinaciji izravne, predstavničke i kontrolne demokracije od strane civilnog društva. Učinak bi bio povećana politička participacija građana te kontrola raspojasane i razularene političke oligarhije koja danas gospodari", kaže.

Najčitaniji članci