Guverner Vujčić poručio: 'Kraj je ere niskih kamata u eurima'

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u ponedjeljak da nakon što Vrhovni sud ponovno donese odluku u slučaju švicarskog franka očekuje dodatna obrazloženja, a smatra kako je era niskih kamata, pa i na kredite u eurima pri kraju.

Komentirajući za Novu tv nedavnu odluku Ustavnog suda u slučaju "švicarskog franka", rekao je da se presuda zbog procesnih razloga vraća Vrhovnom sudu odluku radi obrazloženja odluke o primjenjivosti valutne klauzule u slučaju kredita u švicarskim francima i da će se Vrhovni sud morati ponovno očitovati, donijeti dodatnu presudu, te da onda očekuje dodatna obrazloženja.

Vujčić vjeruje u dogovor vlade i banaka oko zakona o konverziji, koji bi, prema njemu, trebao biti postignut iduće godine. U intervjuu za Dnevnik Nove tv poručio je i kako je era niskih kamata, pa i na kredite u eurima pri kraju.

Upitan koliko bi mogle rasti kamate na eurske kredite rekao je kako kratkoročno ne očekuje njihov rast, ali da srednjoročno postoji takva opasnost te potvrdio da bi se to moglo dogoditi 2018. godine. "Da, to je 2018., mislim da je dobro da građani traže sada fiksne kamatne stope. Kada gledate kredite, oni su pretežno s fiksnom kamatnom stopom i sve više su kune", rekao je Vujčić.

Vrijeme niskih kamatnih stopa i položaja monetarnih politika koje smo imali do sada je isteklo. Što se Europske centralne banke tiče, ona do kraja 2017. godine zadržava ovu monetarnu politiku, znači ne planira dizanje kamatnih stopa. Možemo reći da vjerojatnost da ćemo imati tako benigno financijsko okruženje s toliko niskim kamatnim stopama središnjih banaka, polako dolazi kraju, ocijenio je guverner HNB-a.

Upitan o utjecaju HNB-a na kretanje kamatnih stopa, Vujčić je rekao kako su ekspanzivnom monetarnom politikom doveli do toga da je došlo do snažnog pada kunskih kamatnih stopa.

Na upit prijeti li Hrvatskoj ponovno ekonomska kriza ne provede li reforme, Vujčić je rekao da su u tom slučaju definitivno veliki rizici  kad se promijeni situacija na međunarodnom financijskom tržištu. Ukoliko u toj situaciji i dalje imamo relativno visoke razine vanjskog i javnog duga – oni će padati, ali ne jako brzo – bez dovoljnog rasta BDP-a i strukturnih promjena koje bi digle potencijalno stopu rasta BDP-a opet se možemo naći u situaciji koja nije laka, smatra Vujčić. "Iskreno se nadam da nismo osuđeni na nedostatak reformi i da će se one konačno početi provoditi. Moramo biti svjesni da su one apsolutno neophodne", istaknuo je guverner.

Kad usporedimo Hrvatsku s drugim zemljama Europske unije, strukturno smo najlošija, a u nekim područjima skoro najlošija ekonomija. Tako ne možemo dugoročno ostvarivati rast i povećavati bogatstvo stanovništva u Hrvatskoj. To treba shvatiti i oko toga treba postići konsenzus u društvu, upozorio je guverner HNB-a.

O mogućem ponavljanju krize, Vujčić je rekao kako je to rizik i da na to treba sada paziti zato što će se ti osnovni pokretači rasta micati prema osobnoj potrošnji, ali je opet veliki problem ako će se samo na tome bazirati rast, jer on onda neće moći prijeći razinu od oko tri posto. A s obzirom na razinu naših dugova i na potencijalni rizik od rasta kamatnih stopa, nama je potrebno više stopa rasta, naglasio je Vujčić.
Upitan o mogućem novom mandatu na čelnom mjestu HNB-a, Vujčić je poručio da je sada prerano o tome govoriti.