Obavijesti

News

Komentari 1

Haraju prevaranti: 'Glume da su gluhi i u naše ime traže novac'

Haraju prevaranti: 'Glume da su gluhi i u naše ime traže novac'
2

Savez gluhih i nagluhih upozorava da prevaranti novac traže i po kućama

VIDEO

"Ja sam gluha osoba, tražim pomoć", natpis je kojeg prevaranti često imaju na ceduljici kada na javnim mjestima od građana traže novac za donacije. Te osobe nit su gluhe niti im treba pomoć, upozoravaju iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih, do kojih je došla informacija da od nedavno ti isti prevaranti koji se kreću po javnim mjestima novac traže i po kućama.

Iz Saveza gluhih i nagluhih upozorili: 'Prevaranti u naše ime traže donacije'
Iz Saveza gluhih i nagluhih upozorili: 'Prevaranti u naše ime traže donacije'

- To je problem koji traje jako dugo, već godinama. Ne događa se to samo u Zagrebu nego su rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj. Najčešće se takve stvari događaju u šoping centrima, na trgovima i gdje ima veća količina ljudi. Više puta su nas zvali ljudi i pitali da li mi stvarno skupljamo te novce, tu donaciju, a evo sada u zadnje vrijeme dobili smo informaciju da su počeli čak ići i po kućama i tako traže dobrovoljne donacije za pomagala, za aparate, za djecu i slično. Nažalost često nazovu kada nakon što su im već dali novce - kaže nam Dijana Vincek, predsjednica Saveza.

Prevaranti ne samo da glume da su gluhi već koriste i logo Saveza ili pak logo koji je njemu sličan.

- Hrvatski savez ima 22 udruge članice u cijeloj Hrvatskoj i te udruge daju podršku gluhim i nagluhim članovima i ti članovi u svom području mogu dobiti potrebnu podršku, a ova skupina ljudi koja traži donacije, oni to rade za sebe. Koriste nekad i naš simbol koji je u obliku uha. On je dostupan i na internetu, dostupan je svima i jako je lagano tu sliku skinuti i staviti na svoj neki papir i tako tražiti te donacije - objašnjava Vincek.

Osim što financijski oštećuju osobe od kojih uzmu novac, Vincek kaže kako štete i samom Savezu.

- Ako mi nešto skupljamo, ako želimo neku donaciju ili dogovaramo neku donaciju mi to uvijek javno objavimo na našoj službenoj web stranici, na našoj Facebook stranici ili na nekoj društvenoj mreži. Tako da gluhe osobe onda znaju i upućene su i prate da je to stvarno prikupljanje za neku donaciju. A ovaj način na ulici, na trgovima, ta lažna predstavljanja, to nas jako ljuti. Čujuće osobe zbog toga misle da mi stalno nešto tražimo i onda kad zapravo nešto trebamo ne žele u tome sudjelovati. A mi taj novac nikad nismo vidjeli i ništa nemamo od toga  - ističe Vincek.

Dodaje i da je dobro da se građani o ovome problemu informiraju u medijima, ali i da prevarante mogu prepoznati jer kada oni kao Savez ili udruge organiziraju akcije skupljanja nekih donacija ne hodaju po ulici i ne skupljaju novce, gotovinu, nego daju svoj broj računa preko kojeg ljudi mogu donirati sredstva.

- Mi gluhi kada vidimo tako slučajno nešto da se događa na trgu mi smo jako ljuti na to i često im se suprotstavimo i pokušamo im oduzeti taj papir i kažemo im da to nije uredu što oni lažno skupljaju potpise. Oni nisu gluhi već glume da su gluhi, ne znaju znakovni jezik nego samo mašu rukama bez veze. Mi to znamo jer ako ih druga gluha osoba sretne i pokuša komunicirati na znakovnom jeziku oni neće uzvratiti, obično će samo šutjeti - priča Vincek.

Prisjetila se i situacije s jednom ženskom osobom koja je donacije tražila po bolnici praveći se da je gluha.

- Gluhe osobe su toliko puta znale sresti tu osobu i htjeli su komunicirati s njom, a ona bi samo šutjela, gledala bi i ništa ne bi uzvraćala i ne bi ostvarili nikakvu komunikaciju s njom. Ona je nosila ceduljicu na kojoj piše da je gluha osoba, ali mi gluhi to ne vjerujemo. Često gluhe osobe kada sretnu drugu gluhu osobu onda je pitaju hoće li nekakvu komunikaciju, ali ona ne jer ne zna znakovni jezik i samo glumi - govori Vincek.

Iako su više puta upozoravali javnost i upućivali apele ljudi i dalje znaju nasjesti na ovakve prevare. Slučaj su pokušali prijaviti i policiji, ali iz policije su dobili samo odgovor da oni tu ništa ne mogu.

- Problem je što ljudi daju dobrovoljno te potpise i novce. Nitko ih nije prisilio da oni to potpišu ili daju nešto, tako to policija gleda, a kad bi išli svakog tužiti pitanje je što bi se dogodilo. Mislim da bi mi više potrošili na te tužbe nego što bi oni bili kažnjeni - kaže Vincek.

Javnosti želi poručiti da ne nasjedaju i da takvi pojedinci nemaju veze s nijednom udrugom gluhih i nagluhih osoba niti sa Savezom.

- Drugi tjedan je Međunarodni tjedan gluhih osoba i želimo osvijestiti ljude da to nema veze s našim Savezom, da mi imamo naš način kako prikupljamo donacije koje su nam potrebe i to je uvijek javno vidljivo. Ovakvi prevaranti predstavljaju velik problem za našu zajednicu te štete reputaciji Saveza i onda kada stvarno nešto trebamo, neku donaciju, zbog njih nas znaju odbiti jer misle da mi stalno nešto tražimo, što nije istina - poručila je Vincek.

PU zagrebačkoj poslali smo upit, ali još nismo dobili odgovor.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 1
VIDEO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio
FELJTON: ČERNOBIL, 5. DIO

Spasio tisuće, na kraju se ubio: Uništili snimke koje je ostavio

Valerij Legasov je tvrdio da je vlast tajila greške u dizajnu reaktora, ali i prethodne nesreće u drugim elektranama. Dvije godine nakon černobilske katastrofe se objesio

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'
FELJTON: ČERNOBIL, 6. DIO

'U Hrvatskoj je bilo stroncija u zraku, a on uzrokuje leukemiju'

Kada se vijest o černobilskoj katastrofi pojavila na našim prostorima svi su se pitali koliko je zračenje i nikome nije bilo svejedno. Krak radioaktivnog oblaka išao je prema Hrvatskoj...
Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'
SPAS ZA STOTINE MALIŠANA

Kirurg i tim iz Dubrave vraćaju djeci osmijeh na lica: 'Čudesno, Šimunov ožiljak se jedva i vidi'

U Hrvatskoj se na 1000 novorođene djece rodi jedno dijete s nekim od oblika rascjepa usne i nepca. Svi se liječe u KB Dubrava koja je referentni centar za liječenje ove bolesti. Osim djece iz Hrvatske, dolaze i iz regije