HNB otkupljuje euro: 'Moramo spriječiti daljnji rast kune...'

Od početka godine Hrvatska narodna banka otkupila je od drugih banaka čak 405,5 milijuna eura. Najveći je to otkup deviza u posljednjih 18 godina. Na taj potez odlučili su se zato što je kuna znatno ojačala u odnosu prema euru.

Guverner HNB-a Boris Vujčić tvrdi da Hrvatska trenutačno više izvozi nego što uvozi te će HNB zbog toga morati nastaviti sa značajnim otkupom eura.

- Grčevita je borba zadržavanja tečaja otprilike tu gdje jest. No,odlučni smo to nastaviti raditi kako ne bismo dopustili da kuna još ojača - kaže Vujčić. Lani je HNB za istu svrhu već otkupio 2 milijarde eura.

Tečaj kune tradicionalno jača ljeti zbog priljeva turista koji u našu zemlju unose velike količine deviza, pretežito eura. Zbog velikog priljeva eura on na tečajnoj listi počinje slabjeti u odnosu na kunu, pa se za manje kuna može kupiti veća količina eura. U zimskim mjesecima kuna posljedično slabi, no to nije bio slučaj i prošle godine nego je kuna nastavila dalje jačati. Dužnicima koji imaju kredite u eurima odgovara jaka valuta kune jer im se tako smanjuju iznosi rata. S druge strane, jaka kuna ne odgovara izvoznicima jer izvozni proizvodi postaju skuplji, a izvoznici manje konkurentni.

HNB: U 2017. intenzivirali smo otkup deviza

Iz HNB-a pojasnili su nam na koji način održavaju tečaj kune prema euru stabilnim. 

- Tečajna politika Hrvatske narodne banke temelji se na održavanju stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru. Pritom je tečajni režim HNB-a definiran kao upravljajuće fluktuirajući, što znači da se vrijednost kune prema euru slobodno formira na deviznom tržištu u Republici Hrvatskoj te da tečaj nije fiksiran na određenoj razini niti HNB objavljuje ciljani raspon za tečaj. 

Hrvatska narodna banka utvrđuje tečaj kune prema drugim valutama krajem svakoga radnog dana za naredni dan na temelju ostvarenog dnevnog prometa stranih sredstava plaćanja na domaćem deviznom tržištu. Dnevni promet uključuje sve transakcije kupnje i prodaje stranih valuta između domaćih banaka te između domaćih banaka i pravnih osoba, banaka sa sjedištem u inozemstvu i fizičkih osoba. Temeljna valuta za izradu tečajnice Hrvatske narodne banke jest euro. Srednji tečaj kune za jedan euro objavljen na tečajnici Hrvatske narodne banke jest aritmetička sredina ponderiranoga kupovnog tečaja i ponderiranoga prodajnog tečaja domaćih banaka. Pravne osobe su obično neto kupci deviza, a fizičke osobe neto prodavatelji stranih sredstava plaćanja, dok su kupoprodaje između domaćih banaka i stranih banaka relativno uravnotežene - stoji u odgovoru HNB-a. 

Dodaju kako HNB, ovisno o tržišnim kretanjima, povremeno intervenira na domaćem deviznom tržištu kupnjom ili prodajom deviza. 

- Kako Hrvatska već pet godina bilježi višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, koji trenutno premašuje 4% BDP-a, u posljednjih nekoliko godina intenzivirali su se pritisci na jačanje tečaja kune. U cilju očuvanja stabilnosti tečaja, HNB je intenzivirao otkup deviza pa je u 2017. godini, primjerice, ukupno otkupio 1,8 milijardi eura. Nakon što su početkom 2018. osjetno ojačali aprecijacijski pritisci na tečaj kune prema euru, HNB je 4. siječnja intervenirao na deviznom tržištu otkupom 405,5 mil. EUR od poslovnih banaka. Nakon toga tečaj se stabilizirao te je na kraju siječnja iznosio 7,41 EUR/HRK, što predstavlja aprecijaciju od 1,3% u odnosu na kraj prosinca. HNB će i nadalje djelovati kako bi očuvao stabilnost tečaja kune.

Što se tiče građana, eventualna deprecijacija tečaja odnosno slabljenje domaće valute dovelo bi do relativno snažnijeg povećanja duga i tereta otplate kredita, dok bi eventualno jačanje tečaja kune (aprecijacija) imalo relativno povoljan učinak na kredite vezane uz tečaj strane valute jer za jednu jedinicu strane valute u kojoj smo se zadužili plaćamo manje kuna. Promatra li se cjelokupno razdoblje otplate kredita, na kraju, ovisno o kretanjima na valutnom tržištu neki kredit može biti povoljniji ili skuplji izraženo u kunama. Međutim, konačni rezultat nitko ne zna niti može sa sigurnošću unaprijed procijeniti, već će biti poznat tek na kraju otplate kredita. Istodobno, međutim, valja voditi računa da se s jačanjem kune smanjuje i vrijednost imovine (npr. štednja) vezane uz stranu valutu. 

Prema ekonomskoj teoriji izvoznicima bi slabljenje kune trebalo odgovarati, jer za ostvarenu eursku vrijednost izvoza dobiju više kuna. Međutim, velik broj izvoznika u svojoj proizvodnji koristi uvozne sirovine ili druge inpute koje plaćaju u stranom novcu, ili imaju veliki iznos kreditnih obveza vezanih uz stranu valutu. Oni naime imaju vrlo ograničenu korist od porasta kunske vrijednosti svog izvoza, jer im istodobno znatno rastu troškovi poslovanja. Pored toga, povećavaju se i rizici poslovanja, jer je zbog kolebljivog tečaja poduzećima znatno otežano planiranje poslovnih rezultata. Povezano s time, hrvatski izvoznici često ističu da im je u poslovanju važnije stabilno i predvidljivo poslovno okruženje, što među ostalim podrazumijeva i stabilan tečaj kune, nego eventualne koristi od slabljenja kune. HNB će i nadalje koristiti sve instrumente monetarne politike da bi tečaj kune ostao i dalje stabilan - zaključuju u odgovoru.