HNB slavi 30 godina rada: Na svečanost stigli Milanović i Plenković, nisu se ni pozdravili

Na svečanost obilježavanja 30 godina Hrvatske narodne banke u ponedjeljak su stigli i predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković. Milanović je došao posljednji, rukovao se s uzvanicima koji su sjedili u prvom redu, među kojima su bili i Vladimir Šeks i bivši predsjednik Ivo Josipović, ali ruku nije pružio Plenkoviću. Pozdravio je sve do svog mjesta, a kad je do njega došao, sjeo je. Tampon zonu između ovog dvojca koji mjesecima verbalno ratuje činio je guverner HNB-a Boris Vujčić. Uz premijera je došao i ministar financija Zdravko Marić. Trebao je i ministar obrane Mario Banožić, no on se nije pojavio. 

POLITIČKI PIROMAN Milanović prvo potpalio vatru u BiH, a onda zbrisao od vrućine

- Nadam se da neću zvučati neskromno ako kažem da smo u proteklih 30 godina bili vrlo uspješni i da smo svojim djelovanjem pridonijeli stvaranju opće ekonomske sigurnosti i stvaranju uvjeta u kojima može prosperirati gospodarstvo. O tome svjedoče činjenice - rekao je Vujčić istaknuvši dva temeljna zadatka HNB-a - očuvati stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava.

-  Prvi cilj uspješno ostvarujemo već gotovo tri desetljeća. Najbolji test svega onoga što smo godinama radili na financijskoj stabilnosti bio je tijekom nedavne globalne financijske krize, koja je uzdrmala bankovne sustave i mnogo razvijenijih zemalja. Mi smo kroz taj šok prošli bez ikakvog troška. Drugi test nedugo nakon toga bio je bankrot najveće regionalne kompanije Agrokora, koji za sobom, također, nije povukao nijednu banku. Pravovremeno i snažno smo reagirali i tijekom zadnje atipične krize, pandemijske krize, koja je donijela brojne nesigurnosti. Posebno nam je drago da smo osigurali ne samo financijski okvir kojim je Vlada mogla rješavati posljedice krize nego i opću makroekonomsku stabilnost - rekao je naglasivši kako je zato Hrvatska imala tako brzi gospodarski oporavak.

- Kad sam ja došao u HNB, a to je bilo krajem 90-ih,  imali smo 60 kreditnih institucija. Danas ih imamo 20. Bez financijske krize smo bankovni sustav konsolidirali i uveli ga prošle godine u bankovnu uniju kao jedan od najbolje kapitaliziranih  sustava u Europi, jedan od najlikvidnijih i najefikasnijih. Kolegama u EU sam rekao, to vam predajem, sad ste i vi odgovorni za to - naglasio je dodavši kako su naviknuli na nezadovoljstvo i kritike, ali se nisu nikada pokolebali.

- Ugledne međunarodne nagrade koje smo osvojili sigurno isto pokazuju uspješnost rada HNB-a. Uvijek smo bili nepristrani i neovisni, isključivo posvećeni zadacima bez ikakve potrebe da se dodvoravamo ili pogodujemo. Vrlo jasno treba reći da te neovisnosti nikada ne bi bilo da je nisu poduprli izabrani predstavnici svih grana vlasti, a i društvo - istaknuo je dodavši kako HNB sluša i nije zatvorena u kulu ekspertnosti.

- Želimo čuti ne samo profesionalno, ekonomsko mišljenje, nego i građane, potrošače, medije, organizacije civilnoga društva, izabrane političare, predstavnike svih različitih svjetonazora. Trudimo se ostvariti dijalog premda odluke zakonski donosimo samo mi - istaknuo je. 

KOMENTIRAO I PANDEMIJU Plenković o Milanovićevom pismu: 'To je PR potez, ne bi li ukazao na svoje postojanje'

'Obljetnica dolazi u okolnostima pandemije, ali i u transformacijskom trenutku'

Premijer Plenković poručio je kako ova obljetnica dolazi u zahtjevnim okolnostima pandemije i njenih posljedica na gospodarstvo, na financije, na tržište rada i na opće ozračje u hrvatskome društvu, ali i u transformacijskom trenutku kada se Hrvatska ubrzano  integrira u europodručje.

- Važan je doprinos HNB-a kao stabilizatora i sidra gospodarstva u razdobljima kriza i gospodarskog rasta. Ulazak u europodručje će doprinijeti većoj konkurentnosti gospodarstva, rastu životnog standarda te pozicioniranju Hrvatske među najrazvijenije države Europe - poručio je i dodao kako je Hrvatskoj itekako u interesu da sa svojim glavnim trgovinskim partnerima dijeli i zajedničku valutu.

- Cilj nam je zagovaranje nacionalnih interesa članstvom u međunarodnim organizacijama. Članice europodručja su monetarno suverenije, a euro je danas sa više od 340 milijuna stanovnika područje koje je drugo najveće gospodarstvo na svijetu. Usvajanje eura bit će za Hrvatsku ključni korak prema jačanju konkurentnosti i veće ekonomske suverenosti - poručio je naglasivši kako Hrvatska završava svoje strateške ciljeve.

'HNB je jedna od dvije institucije koja je svoju misiju odradila kvalitetno i dobro'

Predsjednik Milanović je istaknuo kako je u 30 godina HNB jedna od dvije institucije koja je svoju misiju odradila kvalitetno i dobro.

- Uživaju respekt, ali možda ne i ljubav jer onog koji ima novac i koji njime upravlja ne vole, ali respekt svakako. A druga institucija, ili bolje rečeno prva, je Hrvatska vojska. Sve drugo je imalo svoje uspone i, nažalost, puno više padova, od sudstva, Državnog odvjetništva pa do svih vlada, uključujući i moju. Nitko nije imao tako dobar score kao HNB. Uskoro ova institucija neće biti ono što je bila. Ulazimo u euro, s dozom sjete, neću reći nelagode, ću reći da gledam na to da gubimo svoju valutu i svoj utjecaj i sad to postaje dio puno veće, političke priče - rekao je naglasivši kako je odluka o ulasku u europodručje politička. 

- Da se ne zavaravamo. To je politička odluka iza koje stoji nekoliko generacija i nekoliko sastava hrvatskih vlada, uključujući i tadašnju moju. I tko god je u tome sudjelovao, bolje neka šuti i ne prigovara, ali da razgovara. Moramo razgovarati. Ne smijemo se zavaravati, ovo ne smije biti  PR pokušaj nego nešto što je pitanje našeg dubokog, ali najdubljeg interesa - poručio je Milanović istaknuvši kako smatra da će ulazak u euro za Hrvatsku biti dobar.

- Da smo strukturirani kao Srbija, a srećom, nismo i nećemo biti, to je već pitanje. No u hrvatskom slučaju, ja sam duboko uvjeren, to će funkcionirati - dodao je pa naveo kako ne misle svi tako, poput Češke, Mađarske, Poljske koje su se ulaskom u EU obvezale, ali guraju svoje interese.

- To su države s čijim sustavom vrijednosti se ja uglavnom ne slažem, ali ne mogu ne primijetiti da pokazuju tendenciju i jasan smjer da rade po svom u interesu svojih država i društva. Češka nije u euru, a zadužuje se jeftinije nego neka članica eurozone, kako to objasniti? Razgovarati. Moje mišljenje je da je to za Hrvatsku dobro, ali što nas sutra čeka, to ne znamo - rekao je naglasivši kako je Litva jedini primjer države u kojoj su rasle plaće od uvođenja eura.

- Nekoliko je primjera država u kojima plaće stagniraju ili čak padaju, a u eurozoni su. Talijanska ekonomija se nikad nije uspjela prilagoditi euru, uništio ih je, to je sad zemlja sila, ali drugog reda. Zato trebamo biti oprezni i jako, jako koncentrirani, reći ću, sebično za svoje interese i ne se povoditi za filozofijom modernog doba - rekao je.

'Djeca moraju naučiti kako izgleda 100 kuna'

Osvrnuo se i na kriptovalute o kojima je govorio i bivši guverner Marko Škreb, a koji je istaknuo kako Europska središnja banka mora naći odgovarajući način da reagira na to. 

- Kada se ide u ukidanje papirnatog novca, što smatram odgojno lošim jer djeca moraju naučiti kako izgleda 100 kuna ili 10 eura, a u nekim državama više ne možete platiti u gotovini. U Norveškoj užasno teško, na Islandu praktički nemoguće i to je trend koji ide. Tko je donio takvu odluku? Tko od političara izabranih od naroda? Nitko. Je li Centralna banka? Ne, ona se samo akomodira, slijedi, kao pas tragač. Destruktivni potencijal takvih scena je, po meni, ogroman - rekao je. 

Osvrnuo se i na inflaciju naglasivši kako je viša nego ikad u zadnjih 20 godina.

- Zašto? Pitajte nobelovce, oni trenutno vode jako živu polemiku oko toga što je uzrok. Dugoročno je to vrlo opasna stvar, a koji su stvarni razlozi, nagađa se. Ja ću se kao predsjednik bez izvršne ovlasti zalagati da nema dogmi i svetih krava. Budimo optimistični, ali istovremeno budimo skeptični. Naravno, taj skepticizam ne smije blokirati donošenje odluka - istaknuo je. 

Kao jedini propust HNB-a naveo je kredite u švicarcima.

- Tu banka u tom trenutku nije na pravi način i dovoljno rigorozno reagirala. Ali lako je biti pametan nakon bitke - rekao je. 

U novoj godini poželio je svima zdravlje i da druženje bez maski. 

- Dolje s maskama - zaključio je.