Hrvatska 1. ožujka od Švedske preuzima jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA). Šest milijuna Židova stradalo je u holokaustu, a među njima 1,5 milijuna djece
'Hrvatska postaje svjetski lider sjećanja na holokaust, mora se nositi sa svojom poviješću'
Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, koja uključuje i ustaški režim, rekao je Hini Yossi Gevir, direktor za međunarodna pitanja u Yad Vashemu, a pošto uskoro postaje svjetski lider sjećanja na holokaust, Hrvatskoj je to i velika odgovornost i prilika.
Hrvatska 1. ožujka od Švedske preuzima jednogodišnje predsjedanje Međunarodnim savezom za sjećanje na holokaust (IHRA).
Gevir, koji je i suvoditelj izraelskog izaslanstva pri IHRA-i, naglasio da je to "velika odgovornost i velika prilika" Hrvatskoj koja će predsjedanjem "biti svjetski lider sjećanja na holokaust".
Šest milijuna Židova stradalo je u holokaustu, a među njima 1,5 milijuna djece. Organizaciju, posvećenu čuvanju holokausta u globalnoj svijesti i suzbijanju poricanja i iskrivljavanja istine o užasima holokausta, svake godine vodi druga članica. Hrvatska je postala članica 2005. godine, sedam godina nakon osnivanja.
- Ne samo biti dijelom, već i voditi - to je značajno - rekao je Gevir u svojstvu suvoditelja izraelskog izaslanstva pri IHRA-i.
Predsjedanje ne dolazi automatizmom.
- Ne postanu sve članice predsjedavajuće. Izazov je postići konsenzus među 35 zemalja članica, ali je Hrvatskoj to pošlo za rukom - kazao je. Neke niti ne ulaze u izbor, a neke zemlje druge članice ne smatraju prikladnim.
On je posjetio Zagreb kako bi s hrvatskim vodstvom razgovarao o planovima za predsjedanje.
- Odluka o predsjedanju je vrlo hrabra, vrlo odgovorna jer mislim da hrvatsko vodstvo dobro zna koja su očekivanja. Bio sam sretan što nisu bili iznenađeni našim očekivanjima - rekao je Gevir.
Poznato je da će Hrvatska organizirati dvije plenarne sjednice, u lipnju u Dubrovniku i u studenome u Zagrebu. Rijetkost je da predsjedanje preuzme zemlja s komunističkom prošlošću, rekao je Gevir, dodavši da se pod komunističkom vladavinom negirao holokaust.
- Komunističke sile poricale su da se dogodio holokaust i desetljećima se nije prezentirala cijela priča - rekao je.
Zločinački ustaški režim
Holokaust je ovdje proveden za vrijeme NDH i ustaškog režima Ante Pavelića od 1941. do 1945. Gevir je istaknuo da je ustaški režim bio "zločinački režim na puno načina", ali da on može govoriti samo o jednom - odnosu prema židovskoj manjini.
- To je bila okrutna, konzistentna, višegodišnja politika i da nisu poraženi, nastavili bi s tim - uvjeren je predstavnik Yad Vashema.
U dvije velike deportacije, u kolovozu 1942. i u svibnju 1943., ustaše i nacisti su u Auschwitz deportirali više od šest i pol tisuća hrvatskih Židova, a Hrvatska je imala i vlastiti logor smrti, Jasenovac. Oko 30.000 hrvatskih Židova umrlo je tijekom holokausta, odnosno 80 posto židovskog stanovništva u zemlji.
- O tome treba učiti i prihvatiti to. Svi Hrvati imaju odgovornost da se nose sa svojom poviješću, a ta povijest uključuje ustaški režim - rekao je Gevir.
- Ustaški režim srećom nije predstavljao sve Hrvate. Mnogi Hrvati su se borili protiv toga, vjerojatno je bilo još puno onih koji su se tiho protivili, a bilo je i onih koji su htjeli pomoći Židovima i drugima koje je progonio ustaški režim - dodao je.
Gevir je naglasio da su svi Hrvati "odgovorni za čuvanje sjećanja na holokaust", kao i da se to čini "točno i ispravno".
Učenje o holokaustu
Poricanje, iskrivljavanje, neispravno korištenje termina holokaust su problemi koje nastoje suzbiti čuvari sjećanja na holokaust.
- Kad Putin kaže da se bori za denacifikaciju Ukrajine - to je nemoralno. To nije samo povijesno netočno, već je zlouporaba sjećanja na holokaust. No istovremeno reći da je Putin Hitler, iako možemo reći da je činio i da čini jako zle stvari, također je iskrivljavanje holokausta - kazao je.
Sjećanje na holokaust je "univerzalna ljudska odgovornost", a građani o holokaustu trebaju učiti od profesionalaca - povjesničara i srodnih zanimanja, govori Gevir. Naveo je da je Hrvatska među prvima u Europi poslala svoje nastavnike u Yad Vashem. Stotine ih je već sudjelovao na seminarima u vjerojatno najvažnijoj instituciji na svijetu za komemoriranje, istraživanje i obrazovanje o holokaustu.
Pristup učenju mijenja se s godinama - zemlje trebaju učiti jedne od drugih, treba imati na umu da svaka zemlja ima svoje posebnosti, a važnu ulogu u obrazovanju imaju osobne priče preživjelih, naveo je Gevir.
- Treba razgovarati s preživjelima sve dok su oni s nama, a nažalost sve ih je manje i manje - rekao je.
U Izraelu danas živi najveći broj preživjelih iz holokausta na svijetu, više od 150 tisuća. Petina ih ima više od 90 godina, a 1100 ljudi starije je od sto godina. Nacistička Njemačka je tijekom Drugog svjetskog rata preuzela kontrolu nad većim dijelom Europe i sjeverne Afrike. Holokaust nije bio koncentriran samo na istočnu i srednju Europu, već se dogodio i na zapadu Europe te u sjevernoj Africi, što mnogi ne znaju ili zaboravljaju, istaknuo je Gevir.
A o tome će tek učiti arapske zemlje. Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Maroko i Sudan, uspostavili su diplomatske odnose s Izraelom uz američko posredništvo 2020. godine.
Ujedinjeni Arapski Emirati najavili su u siječnju da će uvrstiti obrazovanje o holokaustu u svoje škole, a Antidifamacijska liga (ADL) objavila je još prošle godine da Maroko učenike osnovnih škola u udžbenicima uči o judaizmu i pozitivnoj prirodi susjedskih odnosa Židova i muslimana.
Gevir je istaknuo da su "vrlo ohrabreni time, ali i vrlo oprezni" s obzirom na različito povijesno, kulturno i vjersko nasljeđe.
Olakotna okolnost učenja o holokaustu u nezapadnim zemljama je "izostanak krivnje ili potrebe za zaštitom roditelja, djedova i baka", dok problem predstavlja "nepoznavanje osnova - o tome što je Europa, tko su bili Nijemci, tko su bili Židovi", rekao je Gevir.