Brigadir Hrvatske vojske i raketni stručnjak Vilko Klasan, govori nam da se u ovom ratu mogu vidjeti Wardenovih pet prstenova, a prvi od njih je udar na vodstvo neprijatelja i eliminacija vođe
BLISKI ISTOK GORI
Hrvatski brigadir za 24sata: Ovaj rat je drukčiji. U Iran je stigla tajna pošiljka iz Kine!
Čitanje članka:
5
min
Izrael i Sjedinjene Američke Države napali su Iran u operacijama kodnog naziva Roaring Lion (Izrael) te Operation Epic Fury (SAD). Bombardirane su mete u Teheranu, Isfahanu, Qomu, Karadžu i Kermanshahu. Donald Trump je rekao da je cilj uništiti iranske raketne i vojne kapacitete, spriječiti ga u nabavi nuklearnog oružja te na kraju srušiti režim. Pozvao je pripadnike Revolucionarne garde da polože oružje u zamjenu za imunitet, upozorivši da bi odbijanje značilo „sigurnu smrt“.
Početni napadi bili su usmjereni na ključne dužnosnike, vojne zapovjednike i objekte, uključujući kompleks vrhovnog vođe Alija Hamneija koji je poginuo u napadu s 30 bombi. Islamska Republika je nakon 36 godina ostala bez vrhovnog vođe.
Iran je odgovorio udarima na Izrael te američke baze diljem Bliskog istoka, uključujući sjedište američke 5. flote u Bahreinu. Za razliku od 12-dnevnog rata prošle godine, kada je fokus bio na iranskom nuklearnom programu, SAD i Izrael sada žele u pregovore uključiti i iranski balistički program u širu raspravu o ograničenju iranskih vojnih kapaciteta. To bi za Teheran praktički značilo kapitulaciju.
Pokretanje videa...
00:18
O političkim i vojnim implikacijama ove agresije na Iran te o iranskom balističkom programu, razgovarali smo s bivšim brigadirom Hrvatske vojske, te raketnim stručnjakom Vilkom Klasanom.
- Cilj je zaustaviti razvoj i nuklearnog i raketnog iranskog programa. Vi možete imati nuklearno oružje, ali ako nemate platformu za isporuku tog nuklearnog oružja, onda ono ne vrijedi. Treba vam barem jedna stavka od one famozne nuklearne trijade koju imaju velike zemlje, a to su raketni sustavi, avioni ili podmornice. Iran nema ni podmornice ni zrakoplovstvo, pa im ostaje raketni program jer su svojedobno dobili tehnologiju iz Rusije i Sjeverne Koreje - govorni nam umirovljeni brigadir Hrvatske vojske koji je na temu iranskog raketnog programa pisao magistarski rad.
Iran raspolaže nekoliko tipova balističkih raketa srednjeg dometa (MRBM). Shahab-3 ima domet od oko 1.300 km i temelji se na sjevernokorejskom Nodong-u, sa širokom raspodjelom unutar IRGC. Preciznija verzija, Ghadr-110, doseže oko 1.800 km. Sejjil-2 koristi kruti pogon i ima domet od oko 2.000 km, ali zahtijeva veće troškove skladištenja i održavanja pogonskog goriva. Najmoćnija u ovom nizu, Khorramshahr, također dometa oko 2.000 km, nosi veliku bojevnu glavu i moguće je dizajnirana za isporuku nuklearnog oružja.
Dodaje da Izrael nikada neće dozvoliti Iranu stvaranje nuklearnog oružja te da je Tel Avivu sasvim svejedno ima li Iran jednu ili 100 nuklearnih bombi. Begin doktrina nas podsjeća što se svaki put dogodilo kada je zemlja u izraelskom okruženju krenula u nuklearni program.
- Iran dugo razvija rakete s dometom preko 2000 kilometara. Stvar je u tome da nitko ne razvija takvo balističko oružje, a da ne razmišlja o nuklearnim bojevim glavama. Izrael treba razumjeti zato što se radi o 'one bomb' državi. Izraelu je svejedno ima li Iran jednu ili 100 nuklearnih bombi. Iran ne smije doći do prve. Izrael je mala država i jedna nuklearka je dovoljna da se uništi cijeli Izrael. Oni jednostavno ne mogu dozvoliti Iranu da dođe do takvog oružja, pogotovo kada čelnici Irana govore da Izrael treba izbrisati s lica zemlje. Morate razlikovati dvije stvari, rizik i prijetnju. Rizik je kada neprijatelj ima tehničke mogućnosti stvaranja oružja. Za prelazak iz rizika u prijetnju je potrebna politička volja, a to postoji u Iranu. Prijetnja je kada se tehničke mogućnosti stave u praksu - govori nam Klasan te objašnjava zašto je sada opet nakon osam mjeseci došlo do agresije na Iran.
- Imate razliku između preventivnog i preemptivnog napada. Kada vidite da se neprijatelj priprema i da možete očekivati da će u određenim okolnostima doći do napada, onda ga napadnete preventivno. Preemptivno je kada napadate u zadnji trenutak, vidite mobilizaciju, rakete se već stavljaju na lansirne rampe. Tu je jako bitan članak 51. povelje UN-a. Na njega se u međunarodnom pravu možete pozvati jer njime imate pravo napasti drugu državu preemptivno ako postoje dokazi da ona sprema napad na vas. Ovo danas je čista agresija, isto kao što je i Rusija napala Ukrajinu, članak 2(4) Povelje Ujedinjenih naroda. Zanimljivo je da su Izrael i Iran tijekom Ben Guriona surađivali na raketnom programu. Znači da postoje načini kako riješiti nesuglasice između država. Rat nije dobro rješenje i nije dobro da su mediji ovako navijački nastrojeni - govori nam Klasan.
Dodaje da se u ovom sukobu može vidjeti strategija pet prstenova nazvana u čast pukovnika Johna A. Wardena III., bivšeg časnika Zračnih snaga Sjedinjenih Država i teoretičara zračne moći.
- Wardenovih pet prstenova uključuje: napade na vodstvo, organske/sistemske osnove / ključnu proizvodnju, infrastrukturu, stanovništvo i raspoređene vojne snage. Svaka razina sustava ili „prsten“ smatrana je jednim od centara gravitacije neprijatelja. Ideja iza Wardenovih pet prstenova bila je napasti svaki od prstenova kako bi se paralizirale njihove snage, cilj poznat i kao fizička paraliza - objašnjava nam Klasan.
Upozorava da je pred rat u Iran stigla misteriozna pošiljka iz Kine za koju se smatra da se radi o nadzvučnim krstarećim projektilima CM-302, koji imaju domet od oko 290 kilometara i dizajnirani su za izbjegavanje obrane brodova leteći nisko i velikom brzinom.
- To definitivno može biti opasnost za američke nosače aviona. One lete nekih metar, dva iznad mora. Još je prerano išta predviđati, ali ova trenutačna američka administracija s ovakvim vrhovnim zapovjednikom bi mogla upotrijebi taktičke nuklearke. Ovaj rat nije kao ostali ratovi. Amerika je valjda naučila u Afganistanu. Iran je geografski još gori i ima 90 milijuna stanovnika. Pogledajte ono gorje gdje su preselili projektile, hajde to pokušajte osvojiti. Amerikanci na Bliskom istoku imaju između 35.000 i 50.000 vojnika, to nije dovoljno. Usporedite to s brojnim stanjem Iranaca koji se bore kod kuće- zaključio je Klasan.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
