Vujčić: Možemo dovesti konja do vode, ali pit će morati sam

Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da HNB radi sve što može na zaustavljanju negativnih gospodarskih kretanja. Time je odgovorio na pitanje Ivana Šukera je li HNB zajedno s Vladom mogao više utjecati na pokretanje gospodarstva. 

- Ovo je interesantno izvješće, iz kojeg su vidljivi loši pokazatelji države u svim segmentima, a dobri pokazatelji HNB-a. Postavlja se logično pitanje, je li centralna banka mogla zajedničkim projektima s Vladom znatnije utjecati da se pokrene gospodarstvo - rekao je Šuker. Vujčić mu je odgovorio kako HNB već dulje vrijeme vodi politiku nulte kamatne stope kako bi potaknuo kreditiranje gospodarstva. 

- Tako su kamatne stope pale na najniže razine otkad se vodi monetarna politika u Hrvatskoj, banke u HNB-u imaju višak likvidnosti od 5 milijardi kuna, ali ih ne plasiraju. Mi možemo konja dovesti do vode, ali ne možemo ga natjerati da pije. Banke neće ni po kakvoj kamati dati kredit, ako im se on neće vratiti - objasnio je. Svaki treći kredit u Hrvatskoj se ne vraća, ali to nije samo hrvatski problem. 

Hrvatski sabor raspravlja o izvješću HNB-a za 2013. god. 

U nastavku zasjedanja Sabora zastupnici će raspravljati o izvješću Hrvatske narodne banke za 2013. U izvješću se ističe da je HNB unatoč nepovoljnom gospodarskom okruženju i lani uspješno ostvarivao svoje zadaće u monetarnoj politici. 

Očuvala je stabilnost cijena i tečaja, a nastavljena je i politika visoke likvidnosti u bankovnom sustav, što je rezultiralo nižim kamatnim stopama i olakšalo državi zaduživanje na domaćem tržištu, ističe HNB.

Iz Banke upozoravaju da su u 2013. nastavljeni nepovoljni makroekonomski trendovi, pad gospodarske aktivnosti i potrošnje i negativna kretanja na tržištu rada te ističu da su nužne snažnije strukturne reforme kako bi se ojačala konkurentnost gospodarstva i poboljšala opća poslovna klima. 

BDP je pao za 1 posto, godišnja stopa inflacije s 4,7 posto u prosincu 2012. na svega 0,3 posto u prosincu 2013. Javni je dug snažno porastao i krajem godine dosegnuo razinu od 67,1 posto BDP-a. Tokove kapitala s inozemstvom obilježilo je snažno zaduživanje države, dok su se kreditne institucije nastavile razduživati, iako slabijim intenzitetom nego prethodne godine, navodi HNB.