I privatne škole u Hrvatskoj žele da ih financira država

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Nakon što je slovenski Ustavni sud izjednačio prava državnih i privatnih osnovnih škola što se tiče financiranja, i hrvatski vlasnici privatnih škola zalažu se za takvu odluku u našoj zemlji.

Iz Zadarske privatne gimnazije savjetuju se s pravnicima trebaju li i sami krenuti tim putem.

- Odluka se odnosi na izjednačavanje prava učenika iz privatnih škola s pravima učenika u javnim školama. Roditelji Katoličke osnovne škole Alojzija Šuštarja u Ljubljani, koja je subvencionirana na razini 85 posto ukupnih troškova školovanja, a ne 100 posto, zaključili su da se radi o diskriminaciji i uputili tužbu Ustavnom sudu. Slovenci su utvrdili da taj tip diskriminacije postoji i ukinuli ga, a kod nas se takva diskriminacija doživljava normalnom. Zašto Slovenija vidi ono što mi ne vidimo? - govori Nikica Simić. Objašnjava kako u Hrvatskoj postoje javne/državne škole čiji su osnivači gradovi i županije (država). Subvencionirane su u potpunosti. Imamo privatne vjerske škole. Država im nije osnivač, a subvencionirane su u potpunosti. Tu su i privatne škole koje država uopće ne subvencionira. Ministar obrazovanja Vedran Mornar u medijima je posljednjih dana izjavio kako to u ovom trenutku to ne možemo pokriti ni financijski ni organizacijski.

Sve dok ne možemo podmiriti materijalne troškove nekih javnih sveučilišta, teško je razgovarati o sufinanciranju privatnih visokih škola. U budućnosti, kad se uspostavi bolja kontrola kvalitete, najpravednije bi bilo dati vaučere studentima pa da studiraju gdje žele. Samo, to je daleka budućnost, ističe ministar Mornar i dodaje da bi se na taj način moglo riješiti i sufinanciranje, odnosno financiranje učenika koji pohađaju privatne osnovne i srednje škole.

Odlukom Ustavnog suda Slovenija je, smatra Mislav Balković iz Hrvatske udruge poslodavaca u obrazovanju, pokazala kako joj je prije svega stalo do učenika i kvalitete njihova obrazovanja, jer na kraju krajeva odgovornoj državi nije važno tko izvodi pojedinu uslugu za građane, nego je važno da ta usluga ima odgovarajuću kvalitetu i racionalnu cijenu. Na ovaj način će se dodatno potaknuti povećanje kvalitete obrazovnih usluga jer će se sve ustanove (i državne i privatne) boriti za učenika te će mu nastojati pružiti što višu kvalitetu obrazovanja kako bi učenik izabrao upravo njihovu školu. Kad se u Hrvatskoj razgovara o financiranju učenika i studenata u privatnim obrazovnim ustanovama, često se kao argument protiv uvođenja pristupa kakav je Slovenija uvela naglašava pitanje kvalitete obrazovanja, odnosno kriterija koje pojedini ponuđači postavljaju za dobivanje pozitivne ocjene.

- Slažem se da je ovo pitanje vrlo važno i opravdano jer ‘prodaja diploma’ nikome nije u interesu, ali uz postojanje instrumenata neovisne provjere znanja kakvi su državna matura i državni ispiti mislim da su i te pretpostavke u Hrvatskoj zadovoljene. Konkretno, to znači da Hrvatska već danas može donijeti jednaku odluku ako se zaista želi kroz povećanje konkurencije unaprijediti uslugu obrazovanja koju plaćaju njezini porezni obveznici - kaže Balković. Odvjetnik Veljko Miljević smatra da roditelji sad nikako ne bi mogli dobiti privatne tužbe jer nema pozitivnog zakonskog propisa koji bi im bio temelj.

- Ako bi se našla grupa ljudi koja bi htjela takvo što pokrenuti u Hrvatskoj, morali bi ići u normalnu saborsku proceduru i izboriti zakonsku inicijativu, a tek onda bi mogli na Ustavni sud. To je dugotrajan proces, a sredstava u Hrvatskoj nedostaje i za javno školstvo, a kamoli privatno. Ako imaš, plati - kaže Miljević.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.