Drago je svoju karijeru posvetio arheološkim istraživanjima biblijske povijesti. Vlasnik je zavidne zbirke od oko 400 Biblija tiskanih na oko 60 svjetskih jezika
Imaju 450 biblija: U kolekciji je čak i ona veličine kutije šibica
U Bibliju sam se zaljubio kad sam je prvi put pročitao, a bilo je to za mojih srednjoškolskih dana, kaže Drago Obradović, hrvatski bibličar i stručnjak za arheologiju Bliskog istoka.
Svoju karijeru posvetio je arheološkim istraživanjima biblijske povijesti. Vlasnik je zavidne zbirke od oko 400 Biblija tiskanih na oko 60 svjetskih jezika.
- U vrijeme srednje škole susreo sam se i s pojmom arheologije. Vrlo brzo sam shvatio da su te dvije ljubavi komplementarne. Arheolozima, dakle znanstvenicima s Bliskog istoka, Biblija je vrlo važna i oni je tretiraju kao povijesni zapis na temelju kojeg rade svoja istraživanja. U konačnici, arheologija potvrđuje mnoštvo navoda iz Biblije, kaže hrvatski Indiana Jones.
Na Bliskom istoku bio je 30 puta, prvi put 1982. Tad je bio u timu izraelskog profesora Adama Zertala. Pronašli su oltar koji je, prema Bibliji, sagradio Jošua prema Mojsijevim napucima.
- Ružno govoriti o Bibliji može samo netko tko ju nije pročitao. Ne zove se ona uzalud knjigom nad knjigama. To je štivo koje mijenja život. Meni je zanimljiva i s religijskog i znanstvenog stajališta - rekao je Drago.
Posebno mu je draga Biblija izdana 1968. u Hrvatskoj.
- To je prvi prijevod Biblije tiskan u Hrvatskoj, i to u Zagrebu. Zato se i zove Zagrebačka Biblija. Državno izdavačko poduzeće Stvarnost u to je vrijeme bilo pred propašću. Tiskanjem Biblije spasili su se od bankrota. U prva dva dana prodali su 70.000 primjeraka. Zanimljivo je i to da je to bila prva Biblija koja se mogla kupiti u knjižarama jer, s obzirom na to da je to bilo u vrijeme komunizma, Biblija je do tada bila dostupna jedino u crkvama - priča Obradović.
Mirela Vukman iz Osijeka je strast za Biblijama također započela u Izraelu. Bila je tamo 2008. na 50. obljetnicu te države i kupila svoju prvu Bibliju. Danas ih ima 50 u svojoj zbirci.
- Kad sam kupila prvu Bibliju u Svetoj zemlji, rekla sam si: ‘Zašto ih ne bih počela skupljati?’ - priča Osječanka Mirela.
Posjeduje cjelovite Biblije sa Starim i Novim zavjetom, neke su samo Novi zavjet, a dio ih je na vrlo neobičnim jezicima i pismima. Mirela tako ima Bibliju na jeziku plemena iz Benina, Ugande ili Ruande, na ćirilici, kineskom, hebrejskom, turskom, poljskom, češkom, mađarskom, njemačkom, talijanskom, francuskom jeziku.
Najveći kolekcionar bio je pokojni nadbiskup Marijan Oblak. Prikupio je 1112 Biblija na 183 jezika, koje čuva Zadar.
Želja mu je domoći se "zlatne Biblije", ali cijena je visoka
Najstarija Biblija koju posjeduje Obradović velikog je formata, uvezena u kožu te pisana na njemačkom jeziku. Riječ je o takozvanoj Lutherovoj Bibliji iz 1534. U njegovoj kolekciji najstarija Biblija na hrvatskom jeziku tiskana je 1860., a želja mu je imati “zlatnu Bibliju” izdanu 2008. Kaže da mu je njena cijena od 16.000 kn još malo previsoka.