Imunolog Jonjić: Virus će još kružiti, trebat će nova cjepiva

U Hrvatskoj raste broj zaraženih i preminulih, ali obolijevaju i sve mlađi među kojima je i najslabija procijepljenost.

Zamijenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin kaže kako smo još u uzlaznoj fazi četvrtog vala.

- Europski centar za kontrolu bolesti predviđa za zemlje koje imaju udio cijepljenih od europskog prosjeka da će se nastaviti povećavati broj novozaraženih, broj hospitaliziranih, na respiratoru i preminulih. Za zemlje koje imaju prosjek EU, a to je 68% cijepljenih jednom dozom, ili pogotovo bolji od toga da u tim zemljama, čak i kod popuštanja mjera, recimo situacija da se manje nosi maska ne očekuje se pogoršanje pogotovo u smislu hospitalizacije, teških oblika bolesti ili smrtnog ishoda. Čak se razlika, prema Europskoj komisiji, vidi razlika i u ljudima koji su cijepljeni. Cijepljeni u zemljama s velikim cijepnim obuhvatima će biti više zaštićeni od infekcije i od teškog oblika bolesti ,dok u zemljama s nižim cijepnim obuhvatom čak i oni koji su cijepljeni nisu potpuno zaštićeni. Ako gledamo ukupnu populaciju mi smo na 45% cijepljenih, a EU je na 68%. Broj od 55% cijepljenih odnosi se na odraslu populaciju - rekla je Pavić Šimetin u emisiji Otvoreno.

ZAMJENICA RAVNATELJA HZJZ-A Pavić Šimetin: Još nismo dosegli 'plato', možemo očekivati blagi porast brojki narednih tjedana

Sandra Šikić, ravnateljica NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" kaže kako je zadovoljna cijepljenjem u Zagrebu.

- Mi smo zadovoljni. Moram reći da je grad Zagreb prvom dozom procijepio 65% odraslih stanovnika, a završeno je cijepljenje za 54% odraslog stanovništva, što je dobar, bolji, hajdemo reći, postotak u odnosu na ostatak Hrvatske. Ali, naravno još daleko od onog što bi htjeli, poželjnog postotka koji nam garantira kakav-takav kolektivni imunitet. Mogu reći da prosječno dnevno oko 500 ljudi dođe na prvu dozu - rekla je Šikić.

Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, govorio je o cjepivima.

- Idemo okrenuti priču. Istina je, to je legitimno pitanje. Prirodno da nakon cijepljenja ili infekcije imuni odgovor polako slabi i ono to ostaje su stanice koje pamte i koje nas onda štite od neke nove infekcije. To je tako u većini slučajeva. No postoje virusne infekcije kod kojih uopće ne možemo napraviti cjepivo jer su virusi vrlo nezgodni biološki. Mi imunolozi kažemo da su ti virusi imunoevazivni, ili imunosubverzivni ili čak imunosupresivni. Ovaj virus je vrlo nezgodan , on zapravo kompromitira najraniji imuni dio odgovora. On od samog ulaska u stanicu on stanicu nokautira u smislu da joj inaktivira glavni mehanizam obrane, interferone i druge molekule važne za ranu zaštitu. Onda to ide dalje kroz potpuno pogrešni sustav privlačenja stanica sve do razvoja najtežih oblika upale pluća, Vrlo je teško napraviti cjepivo koje bi efikasno štitilo od takvog imunosubverzivnog virusa. Virus se stalno mijenja , ovo je RNK virus i ima tendenciju vrlo učestalih mutacija. Mijenja "S" šiljak koji je ciljno mjesto vezanja antitijela pomoću kojih mi sprječavamo ulazak virusa u stanicu. I to se upravo događa, virus ulazi u stanicu i kod nekih ljudi koji su cijepljeni zato što tamo nema dovoljno adekvatnih protutijela da spriječe njegov ulazak u stanicu. Nakon ulaska u stanicu virus je već stekao određenu prednost, no ako ste cijepljeni ipak imuni sustav u tkivima i različite razine imunosti uspijeva se boriti i odvesti imuni odgovor u pravom pravcu, a ne u imunopatološkom - rekao je Jonjić.

- Mislim da će ovaj virus kružiti među nama još jako puno godina, iako je to jako vrlo teško predvidjeti, i mislim da će trebati nova cjepiva, ne samo koja će ciljati neke druge virusne antigene nego će trebati cjepiva koja će biti puno lakša za globalniju upotrebu. Mi govorimo o trećoj dozi, a pola svijeta nije cijepljeno. To su sve niže koje osiguravaju da se virus širi i ponovno dođe nama. Vjerojatno će trebati i cjepiva koja će bolje čuvati ulaz virusa. Postoje u najavi cjepiva koja će vjerojatno osigurati lakšu primjenu i lakšu dostupnost - dodao je Jonjić.

OSIM ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA Pavić Šimetin: 'Treću dozu ne trebaju primiti svi, morali bi imati razlog za dodatno cjepivo'

Pavić Šimetin govorila je i o cijepljenju trećom dozom.

- Cijepljenje trećom dozom se prvo i osnovno daje šest mjeseci nakon završetka primarnog cjepiva, odnosno druge doze ili jednodoznog Jansen. To su osobe životne dobi iznad 65 godina, korisnici domova za starije i nemoćne i odrasle osobe s invaliditetom, djelatnici u tim domovima, zdravstveni djelatnici koji direktno skrbe s pacijentima, osobe s kroničnim bolestima i ako su ispod 65 godine, kao i osobe koje žive u kućanstvu s imunokompromitiranim osoba. Ako im je prošlo više od 6 mjeseci od druge doze. Zasad se cijepi s trećom dozom Pfizerom koji je zasad jedini registriran za 3. dozu bez obzira na to s kojim je cjepivom završeno primarno cjepivom. Posebno razlikujemo kategoriju imunokompromitiranih osoba, misli se na osobe koje imaju umjerenu ili teže imunodeficijenciju, a to su zapravo osobe s teško narušenim zdravstvenim stanjem poput osoba koje imaju transplantirane solidne organe i uzimaju imunosupresivni terapiju da ne bi došle do odbacivanja organa, osobe koje se aktivno liječe protiv raka, hemodijalizirane osobe, osobe s uznapredovalom bolesti HIV. Dakle, jedna takva grupacija izrazito teških pacijenata koji su u ovom trenutku težeg zdravstvenog stanja i zbog toga su imunokompromitirani trebaju dobiti 3. dozu već osam tjedana nakon završetka primarnog cijepljenja, odnosno što prije - rekla je Pavić Šimetin.