Inflacija nastavila ubrzavati: Sad je veća od dvanaest posto!

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.

RASLE CIJENE HRANE Statistički ured: Inflacija je u Njemačkoj popustila u lipnju

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto, te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto.

Raiffeisen banka komentirala je porast cijena, a priopćenje prenosimo u cijelosti.

- Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena dosegnula povijesno visokih 12,1%, stoji u današnjem priopćenju Državnog zavoda za statistiku.

U odnosu na svibanj potrošačke cijene su u prosjeku više za 1,1%. Prosječni rast potrošačkih cijena, tako je, u prvoj polovici ove 2022. iznosio 8,6%.

PROJEKCIJE HNB-a Vujčić: Inflacija je nepredvidiva, i u 2022. očekujemo rast BDP-a

Iako rast i dalje predvode energija i hrana primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara pa se temeljna stopa inflacije (koja isključuje cijene hrane i energije) u lipnju popela na 7,1% godišnje.

Uz to od travnja ove godine primjećuje se odmak godišnje stope rasta potrošačkih cijena u Hrvatskoj od one u euro području nakon gotov cijelog desetljeća izrazito visoke usklađenosti. Divergenciju i širenje spreada moguće je objasniti i u većem udjelu hrane i bezalkoholnih pića u potrošačkoj košarici koji u Hrvatskoj čini više od četvrtine (25,9%) dok je njihov udio u euro području 16,6%. A upravo hrana predvodi i uzrokuje ubrzanje inflatornih pritisaka.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u prvoj polovici godine u prosjeku su bile više za 12,5%. Osim u kategoriji Transporta, rast cijena energije vidljiv je u kategorijama stanovanja, vode i električne energije koja je u prvih šest mjeseci doprinijela s 1,1 pb ili 12,2% ukupnoj inflaciji. Međutim, treba biti svjestan da je Vlada svojim intervencijama spriječila i snažniji rast ne samo naftnih derivata već i troškova stanovanja (plin i električna energija). I dok energija i hrane zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošača. Nadalje, jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga koje se suočava sa poraslom potražnjom nakon oporavaka od krize izazvane pandemijom COVID-19, ali i činjenicom da pojačana turistička potrošnja stvara pritiske na strani potražnje.

Očekujemo kako će povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta, ostat prisutne i u sljedećem tromjesečju dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti tek s približavanjem kraja godine. Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime ne očekujemo pad cijena energije i hrane već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga će prema našoj procjeni 2022. godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije rast u svojoj novijoj povijesti - navode iz Raiffeisen banke.