News

Komentari 0

Intervju tjedna: Za dvije godine reforma će biti u svim školama

Intervju tjedna: Za dvije godine reforma će biti u svim školama

Kurikulum za informatiku je gotov, a za ostale predmete je na doradi. Najesen kreće tek eksperimentalna provedba, kaže Lidija Kralj iz Ministarstva obrazovanja

O uvođenju obvezne informatike u škole, ali i nastavku kurikularne reforme te inovativnim pristupima u školstvu i nagrađivanju odgojno-obrazovnih radnika, razgovarali smo s Lidijom Kralj, pomoćnicom ministrice Divjak, zaduženom za područje obrazovanja.

U kojoj je fazi uvođenje obvezne informatike?

Kurikulum je prošao puni ciklus dorade i dobili smo odlične međunarodne recenzije. Na temelju njega donijet će se odluka o obaveznoj informatici u petom i šestom razredu osnovne škole te od jeseni startamo u školama. Kurikulum je napisan za sve razrede osnovnih i srednjih škola.

Koja je razlika između tog programa i onog koji imamo danas?

Svi planovi i programi nemaju ishode obrazovanja, nego samo propisuju sadržaje. Planovi informatike za srednje škole napravljeni su 1994., a za osnovne 2006. Tehnologija se rapidno mijenja i oni su zastarjeli.

Hoće li se onda novi kurikulumi često obnavljati?

Ideja kurikuluma jest da se ciklički obnavljaju.

Od kojeg će se razreda učiti programiranje i na kojem programskome jeziku?

Programski jezik je nešto što nije otporno na tijek vremena i njega kurikulum ne propisuje. Ishodi su napisani tako da se mogu realizirati u bilo kojem programskom jeziku. Ne propisujemo sintaksu, nego rezultat. Programiranje je samo dio domene informatike i razvija se od prvog razreda. Ideja je da učenik predstavi, analizira i argumentira problem te da rješenje analizira i popravlja. Imamo sreću što iz naših programa nikada nismo izbacili programiranje i sada se nastavljamo na tu tradiciju.

Jesu li napravljeni udžbenici za novi kurikulum?

Mislite li da za informatiku trebaju udžbenici? Izrađivat će se digitalni obrazovni sustavi koji će učiteljima predlagati kako da rade s učenicima. Dobar primjer su digitalni obrazovni sadržaji koje je CARNet napravio.O uvođenju obvezne informatike u škole, ali i nastavku kurikularne reforme te inovativnim pristupima u školstvu i nagrađivanju odgojno-obrazovnih radnika, razgovarali smo s Lidijom Kralj, pomoćnicom ministrice Divjak, zaduženom za područje obrazovanja.

U kojoj je fazi uvođenje obvezne informatike?

Kurikulum je prošao puni ciklus dorade i dobili smo odlične međunarodne recenzije. Na temelju njega donijet će se odluka o obaveznoj informatici u petom i šestom razredu osnovne škole te od jeseni startamo u školama. Kurikulum je napisan za sve razrede osnovnih i srednjih škola.

Znači li to da se “gase” udžbenici?

Ne. Današnji učenici koriste sve načine kako bi došli do informacije. Nadam se da ćemo uspjeti uskladiti udžbenike u papirnatom obliku s digitalnim sadržajima.

Koja je svrha papirnatih udžbenika ako postoje u digitalnom sadržaju?

Izvori znanja moraju biti dostupni u različitim oblicima kako bi učenicima pomogli lakše savladati gradivo.

Učenici imaju problem jer nose teške torbe...

Za početak ravnatelji imaju odgovornost za organizaciju u školi, a nastavnici za nastavu. Ono što mi radimo je da s nakladnicima razgovaramo o većem broju digitalnih obrazovnih sadržaja koji mogu stati na tablet ili se mogu skinuti kao u primjeru DOS-eva koje je izradio sam Carnet

Mislite li da ćemo u budućnosti imati školu bez udžbenika?

Ne bih rekla tako skoro, no recimo učenici iz jedne norveške škole nemaju udžbenike, no imaju mrežni portal na razini države na kojem uvijek mogu pristupiti svojim udžbenicima.

A što s izdavačima?

To je pitanje za njih, no mi redovito razgovaramo sa izdavačima i dobro surađujemo.

Mislite li da bi sva djeca trebala učiti po istom udžbeniku?

Pristalica sam demokracije. Imati pravo izbora različitih izvora znanja je temeljno pravo svakog sustava.

Koji su sljedeći koraci?

Kurikulume ostalih predmeta šaljemo na prevođenje i recenzije. Kurikulume likovnog i glazbenog poslali smo na recenziju u finsko Ministarstvo obrazovanja jer Finska ima izuzetno razvijeno umjetničko područje.

Kolika je važnost tog umjetničkog, ne-STEM područja?

Ne bih predmete dijelila na one koji su kreativni i one koji to nisu. Kroz matematiku također možete izravno razvijati kreativnost. I kroz zadatke otvorenog tipa i kroz zadatke koji nemaju samo jedno rješenje te pronalaženjem argumentacije kako su došli do rješenja…

Dolazimo tu i do priče o tehnologiji. Moji učenici su već radili digitalne sadržaje i e-udžbenike. Radili su videosadržaje i kvizove. Poticanjem na stvaranje digitalnih sadržaja pokazali su ne samo da su naučili matematiku, već da znaju primijeniti kurikulum.

Kako ćete onda implementirati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u druge predmete?

U novim kurikulima postoji sedam međupredmetnih tema, a jedna od njih je primjena IKT-a. Ishodi međupredmetnih tema realiziraju se u svim temama. Dijete će tako na geografiji, na primjer, naučiti koristiti interaktivne karte i staviti ih u prezentaciju, a na matematici će izrađivati kvizove.

Vratimo se opet na odgojno-obrazovne radnike, kako se njih priprema za to?

Uvijek kažem kako imamo izvrsne učitelje, a sustav obrazovanja svakako počiva na učiteljima. Novi kurikulumi su svakako izazov za njih i zato će se velika količina novaca uložiti u njihovu edukaciju.

Mislite li da bi učitelji trebali biti jednako plaćeni ili da se plaćaju po učinku?

Sustav napredovanja i nagrađivanja je nešto na čemu će Ministarstvo sigurno raditi. Imam podsjetnik da je potrebno napraviti Pravilnik o napredovanju. Sustav poticanja i nagrađivanja učitelja je nešto čemu svakako moramo težiti.

Što mislite o članku prijedloga Zakona po kojem bi roditelji mogli odlučivati hoće li njihova djeca učiti neke dijelove gradiva, ako su oni ideološkog karaktera?

Članak se ne odnosi na predmete, već na međupredmetne teme i primjenjuje se ako Agencija odluči da je neka međupredmetna tema takvog karaktera. Zakon je u javnoj raspravi i mislim da će javnost reći svoje mišljenje.

Ne mislite li da je to pogodovanje konzervativnim skupinama?

Pa svaki članak u zakonu možete promatrati s raznih aspekata: konzervativnih, liberalnih, …

Što je s uvođenjem građanskog odgoja?

Građanski odgoj je također jedna od međupredmetnih tema. Kako se uvode sve međunarodne teme, tako će se uvoditi i on.

Djeca u nekim dijelovima Hrvatske nemaju iste mogućnosti kao ona u Zagrebu. Kako to poboljšati?

S uvođenjem obvezne informatike šaljemo više od 10 milijuna kuna u više od 200 škola za informacijsku opremu. U proljeće stiže još 26 milijuna od Europske unije. Ta oprema se može koristiti i za druge nastavne predmete. Kad nema nastave informatike, neka učitelji drugih predmeta koriste tu tehnologiju.

Kada bi novi kurikulumi trebali biti u svim razredima svih škola?

Eksperimentalna faza kurikularne reforme kreće iduće školske godine u tri do pet posto škola, ostali detalji se trenutno bruse, a godinu nakon nje reforma ide u sve škole.     

Koja je razlika između tog programa i onog koji imamo danas?

Svi planovi i programi nemaju ishode obrazovanja, nego samo propisuju sadržaje. Planovi informatike za srednje škole napravljeni su 1994., a za osnovne 2006. Tehnologija se rapidno mijenja i oni su zastarjeli.

Hoće li se onda novi kurikulumi često obnavljati?

Ideja kurikuluma jest da se ciklički obnavljaju.

Od kojeg će se razreda učiti programiranje i na kojem programskome jeziku?

Programski jezik je nešto što nije otporno na tijek vremena i njega kurikulum ne propisuje. Ishodi su napisani tako da se mogu realizirati u bilo kojem programskom jeziku. Ne propisujemo sintaksu, nego rezultat. Programiranje je samo dio domene informatike i razvija se od prvog razreda. Ideja je da učenik predstavi, analizira i argumentira problem te da rješenje analizira i popravlja. Imamo sreću što iz naših programa nikada nismo izbacili programiranje i sada se nastavljamo na tu tradiciju.

Jesu li napravljeni udžbenici za novi kurikulum?

Mislite li da za informatiku trebaju udžbenici? Izrađivat će se digitalni obrazovni sustavi koji će učiteljima predlagati kako da rade s učenicima. Dobar primjer su digitalni obrazovni sadržaji koje je CARNet napravio.     

Učitelji koji ne žele učiti nisu učitelji

Imamo odlične učitelje koji su otvoreni za rad i učenje. Pripremamo edukacije koja će biti obavezna za sve učitelje, a osim novim metodama poučavanja govorit ćemo i o novostima koji donose novi kurikulumi. Stručno osposobljavanje dio je redovite satnice, a kad govorimo o učiteljima, oni koji bi prestali učiti, ne bi ni bili učitelji.     

Najčitaniji članci