Investitori nakaradne zgrade u Imotskom pred Božić su tužili državu. Sad je sve pod istragom

Petero ljudi našlo se na meti istražitelja USKOK-a, a svi oni povezani su s gradnjom velike zgrade na rubu Modrog jezera u Imotskom, zgrade koja je 2023. godine niknula u rekordnom roku i svojom golemošću nagrdila vizuru grada. Imoćani su mahom bili zgroženi investicijom i odmah se pokrenula polemika kako je za takvu zgradu uopće mogla biti izdana građevinska dozvola.

Upravo to sada je predmet istrage kojom su obuhvaćeni jedan od investitora, imotski liječnik dr. Darko Oreč, voditelj imotske ispostave županijskog Ureda za graditeljstvo i prostorno uređenje Ivo Ždero, viši referent iste ispostave Marijan Puljiz te projektant arhitekt i vlasnik tvrtke koja je izradila glavni projekt, piše Slobodna Dalmacija, navodeći kako je u pitanju i mito.

- Građevinska dozvola je poništena još tada, čim je utvrđeno da nije valjana. Onda su se investitori žalili Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je je drugi stupanj. Oni su potvrdili naše rješenje, navodeći da smo uredno poništili dozvolu. A onda su investitori krajem prošle godine, nešto prije Božića, pokrenuli upravni spor pred Upravnim sudom, praktički protiv nadležnog ministarstva koje im je donijelo zadnje rješenje. Tako je sad čitav spis na sudu – objašnjava nam Mario Radevenjić, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije. Kaže nam kako su protiv referenta još ranije pokrenuli postupak pred Službeničkim sudom zbog teške povrede službene dužnosti.

U centru Imotskog niknula je zrada koja izlazi iz gabarita normalne gradnje u okolici | Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL - ilustrativna fotografija

- Svaki referent koji ima pravo potpisa samostalno donosi rješenje. Naš odjel ima 11 ispostava, a godišnje imamo 6000 dozvola i nemoguće je da naš ured sve to iskontrolira. Oni su sami odgovorni za ono što oni potpišu. Mi smo utvrdili taj njegov prekršaj, postupak na Službeničkom sudu još nije počeo, a ovim postupkom će biti prekinut – kaže nam Radevenjić pojašnjavajući u čemu je problem s navedenom građevinom.

- Takva zgrada tamo nije mogla biti. Nisu u pitanju samo katovi, problem je što je parcela na kojoj je izgrađena premala i na njoj se ne može napraviti tolika građevina. Nije smjela biti naslonjena na drugu zgradu, morala je biti samostalna u prostoru, morala je biti propisno udaljena od jedne ulice i isto tako i od druge ulice. Kada bi se sve to ispoštovalo, nasred parcele bi mogla niknuti jedna sasvim mala, uska zgrada. U svakom slučaju treba biti ispoštovan odnos tlocrtne površine i koeficijent iskoristivosti. Da je tamo bila neka velika parcela, po prostornom planu tamo bi baš ovakva zgrada mogla biti na tom mjestu – zaključuje Radevenjić.