Island bi mogao dobiti Ustav koji su napisali sami građani

Island bi trebao dobiti novi Ustav koji su napisali sami građani! Jedinstveni je ovo slučaj u svijetu, potaknut ekonomskom krizom koja je izbila prije pet godina, piše Deutsche Welle koji napominje da se sada samo čeka reakcija tamošnjih političara.

Poslanica oporbene stranke "Pokret" i poznata aktivistica Wikileaksa Birgitta Jonsdottir komentirala je kako se nada da će parlament prihvatiti novi Ustav prije novih izbora. No svjesna je da bi kritičari mogli osujetiti njena nadanja.

Novi Ustav je poseban dokument. Zasniva se na prijedlogu prema kojem svaki građanin ima šansu da sudjeluje u njegovoj izradi. Prvi je to put da jedna zemlja novi Ustav pokušava izraditi iz demokratske baze. Jonsdottir pojašnjava kako je inicijativa za njim otpočela prije pet godina kada je zemlja počela tonuti u krizu. Bankrotirale su tri velike banke, a mnogi građani ostali bez svojih ušteđevina. Vladala je atmosfera očaja iz koje su se izrodili prosvjedi koji su i doveli do želje građana da sami osmisle novi Ustav. On se uvelike razlikuje od starog kojeg je zemlja automatizmom preuzela od Danske nakon proglašenja nezavisnosti 1944. godine, prenosi Večernji list.

Jedna od 25 članica Islanđana koja je radila na prijedlogu nacrta novog Ustava je Silja Omarsdottir.

Zajedno s ostatkom "ustavotvorne" grupe Silja je odlazila na Sveučilište Island gdje je u posebnom uredu osmišljavala sve točke Ustava. Grupa bi prijedloge objavljivala svakog četvrtka na internetu te organizirala javne susrete koje su građani mogli pratiti na licu mjesta ili preko interneta. Prikupljala je kritike i komentare koje je Ustavno vijeće potom uvrštavalo u sam dokument.

Proces nastanka novog Ustava trajao je četiri mjeseca nakon čega je dokument 29. srpnja 2011. uručen parlamentu. U listopadu 2012. se na jednom referendumu, nažalost neobvezujućem, dvije trećine građana izjasnilo za njegovo usvajanje. Nakon toga povela se rasprava o budućem načinu korištenja prirodnih resursa i o njihovoj eventualnoj privatizaciji. Prema nacrtu Ustava, oni bi trebali ostati u vlasništvu islandske nacije. Hoće li to biti omogućeno, znat će se nakon što ga potvrdi sadašnji, ali i budući saziv parlamenta.

U međuvremenu, proces nastanka novog islandskog Ustava pozitivno su komentirali mnogi svjetski stručnjaci poput Christopha Degenharta, profesora za državno pravo na Sveučilištu u Leipzigu.

- Ustav sigurno nije lošiji nego kod nas. Kada je riječ o sadržajima, oni su aktualni, ugodno, i jasno formulirani - kratko je pojasnio Degenhart te pohvalio građane koji su ga stvarali.