Izložba '100 godina hrvatskog lovstva' donosi pregled lovačke tradicije, kulture i etike

U Lovačkom muzeju u Zagrebu otvara se izložba '100 godina hrvatskog lovstva - lovačka kultura, tradicija i etika', koja donosi pregled višeslojne tradicije lovstva u Hrvatskoj te potvrđuje ključnu ulogu Hrvatskog lovačkog saveza u njezinu očuvanju. Izložba je organizirana povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza, ali i povodom 70. obljetnice Lovačkog muzeja, a uoči otvorenja razgovarali smo s Vesnom Farkaš, kustosicom i koautoricom izložbe koja nam je otkrila što posjetitelji mogu očekivati od ove izložbe te na koji je način Lovački muzej tijekom godina pridonio očuvanju lovačke kulture u Hrvatskoj.

- Na ideju za ovu izložbu došle smo ravnateljica dvorca Trakošćan Goranka Horjan i ja prilikom jednog od naših susreta. Naime, dvorac Trakošćan ima jako lijepu lovačku dvoranu i to nam je nekako bio prvi impuls da ostvarimo suradnju, s obzirom na to da oni imaju i lijepu povijest lovstva kod sebe vezano uz obitelj Drašković, a mi smo jedini specijalizirani muzej lovačke tematike u ovom dijelu Europe. Kustosi izložbe smo kolega Vinko Kovač iz Trakošćana i ja, iz Lovačkog muzeja. Ovo je godina u kojoj Hrvatski lovački savez slavi svoju 100. obljetnicu, a istovremeno u ovoj godini, odnosno 25 studenog, Lovački muzej obilježio je svojih 70 godina i mogu reći da je to za jedan privatni muzej zapravo jako lijepi broj. Lovački muzej pripada Hrvatskom lovačkom savezu i baštini, prikuplja, čuva, sistematizira i izlaže vrijednu baštinu hrvatskih lovaca - rekla nam je Vesna Farkaš.

Osnovna ideja izložbe bila je pokazati kako se tradicija lova zapravo reflektira u mnoga poglavlja ljudskog života te kako je ona tijekom godina postala i dio svakodnevnog života u obliku različitih dekoracija ili umjetničkih djela. 

- Kolega Vinko i ja zapravo smo željeli pokazati da je lov više od lova, da lov nije samo ona osnovna dokoličarska aktivnost odlaska u šumu i u prirodu kad se lovi divljač, da se lov reflektira zapravo u mnoga životna poglavlja ili sfere pa se tako lov opisuje i u umjetnosti, glazbenoj, likovnoj, kiparstvu. Lov je nekada bio važno sredstvo komunikacije plemstva putem tapiserija, lovačke scene oslikavane su na najljepšim komadima porculanskog servisa, čajnika... Također, resursi lova, kao što su koža ili rogovlje nekih životinja, korišteni su u odijevanju, ali i u namještanju interijera, prostora, a jednako tako i kao dekorativni materijali za žene, za odjeću i u prostoru. To smo sve htjeli prikazati ovom našom izložbom i mislim da smo u tome u velikom dijelu uspjeli. Naravno, tu je bila prisutna i međumuzejska suradnja, s nekim nam je eksponatima izašao u susret Muzej za umjetnost i obrt, s nekima privatni donatori i tako dalje - kaže nam gospođa Farkaš.

Ova izložba u Lovačkom muzeju predstavlja i svojevrsni nastavak izložbe koja je ranije ove godine održana u prostoru dvorca Trakošćan, gdje je, kako nam je ispričala gospođa Farkaš, privukla izrazito velik broj posjetitelja:

- Prvi dio izložbe bio je postavljen u autentičnom prostoru dvorca Trakošćan koji je naš najljepši dvorac i tamo ju je vidjelo preko 61 000 posjetitelja, što je izuzetno lijepa i pozitivna promocija hrvatskog lovstva. A povodom 70. obljetnice Lovačkog muzeja danas otvaramo izložbu u Lovačkom muzeju, odnosno tamo gdje su ti eksponati najvećim dijelom kod kuće. Lovački muzej jedan je mali muzej koji se prostire na otprilike 800 metara kvadratnih i on ima jako lijepu i bogatu zbirku koja prikazuje lovstvo iz svih kutova i sfera. 

Lovački muzej u Zagrebu smješten je na autentičnoj lokaciji, u vili Wohlmuth u Nazorovoj 63, a zamisao o njegovu osnivanju potječe još iz 1896. godine, kada je austrijski arhitekt Hermann Bolle na milenijskoj izložbi u Budimpešti predstavio drveni paviljon koji je predstavljao lovstvo i šumarstvo, dva područja koja su i danas usko povezana.

- Prva ideja o osnivanju Lovačkog muzeja seže još u davnu 1896. godinu, kada je za milenijsku izložbu u Budimpešti Hermann Bolle izradio jedan prekrasan drveni paviljon koji je predstavljao lovstvo i šumarstvo, a oni i danas idu ruku pod ruku jer divljač se, naravno, krije i živi u šumama. Namjera je bila da se paviljon nakon te izložbe preseli u današnji Botanički vrt, no to se, nažalost, nije dogodilo. Nama je zbog toga jako žao jer bismo tako imali jedno posebno i autentično mjesto Lovačkog muzeja. Što se tiče našeg muzeja, on se nakon izvjesnih traganja za prostorom smjestio u vili Wohlmuth, gdje smo i danas, u Nazorovoj 63. to je autentičan i originalan prostor, onakav kako je i građena ta vila, koja je inače jedna od desetak najljepših vila sa prijelaza secesije u art nouveau razdoblje - ispričala nam je gospođa Farkaš.

Ono što je posebno zanimljivo jest činjenica da Lovački muzej danas uživa i veliku popularnost među mlađom publikom te ga, uz lovce, lovačke novake, građanstvo i turiste, redovito posjećuju učenici osnovnih i srednjih škola koji također žele vidjeti dio sačuvane hrvatske lovačke kulture, a za koje su na ovoj izložbi pripremljeni brojni interaktivni sadržaji.

- Danas smo zapravo izuzetno popularni i kod mlađe publike i mislim da tu trebamo graditi svoju budućnost zato što današnja djeca vrlo malo imaju priliku doživjeti i vidjeti divlje životinje, divljač naših krajeva, a mi u svojoj prirodoslovnoj zbirci koja se proteže kroz cijeli kat muzeja imamo izuzetno bogatu zbirku divljači u tipu otvorenih diorama, scenografski složenih u ambijentalnom postavu. Djeca mogu odmah učiti i o staništima i o divljači, mogu ih blisko vidjeti, znači ništa nije u zatvorenim vitrinama i ovom izložbom napravili smo još jedan korak prema naprijed, prema suvremenoj muzejskoj interpretaciji pa imamo nekoliko interaktivnih sadržaja uz pomoć kojih najmlađa publika, ali i općenito publika, može dodatno upoznati lovačku kulturu i etiku - rekla nam je gospođa Farkaš na kraju našeg razgovora.

Svečano otvorenje izlože održat će se u četvrtak u 18:30 sati, a izložba ostaje otvorena do 25 svibnja 2026. godine.