Javni bilježnici: Ne može tako, previše posla za premalo novca

Nova predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Zvijezdana Rauš-Klier, javna bilježnica iz Varaždina te druga izabrana tijela Komore, preuzeli su nove dužnosti u najosjetljivijem trenutku za notarijat. Naime, nacrtom novog ovršnog zakona predlaže se budući status notara kao povjerenika suda, ali kako bi im opseg posla bitno rastao uz nižu naknadu, u tim redovima vlada nezadovoljstvo.

NOVA PRAVILA ZA BLOKIRANE Dužnik će znati tko ga i zašto ovršuje i plaćati manji trošak

Predstavnici Komore predlagali su, doznaje Poslovni dnevnik, digitalizaciju postupka ovrhe na temelju vjerodostojne isprave uvođenjem e-ovrhe po uzoru na mađarski model e-platnog naloga, koji predviđa ravnomjernu raspodjelu ovršnih prijedloga na temelju vjerodostojne isprave putem Komore.

No, nacrt ide u drugom smjeru.

- HJK će dostaviti svoje primjedbe na navedeni nacrt - navodi Rauš-Klier.

Kako se doznaje to znači da će Komora iskazati i svoje rezerve u odnosu na navedeno rješenje jer se, kažu, prijedlogom zakona javnim bilježnicima nameću obaveze i odgovornost, ujedno koristi pravno znanje i usluga te profesije, a da se pri tome dovodi u pitanje financijska isplativost toga posla, odnosno stabilnost svakog pojedinog ureda i javnobilježničke službe.

Javni bilježnik bi kao povjerenik suda provodio veliki broj radnji u postupku, navode u odgovoru na upit Poslovnog dnevnika. To znači da bi ispitivao prijedlog za ovrhu, dostavljao ga ovrhovoditelju na nadopunu, donosio zaključak ili pripremao nacrte rješenja o odbačaju ili obustavi ovrhe te na posljetku izrađivao sam nacrt rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Znači da bi, u načelu, notari provodili cijeli postupak kao povjerenici suda, dok s druge strane nagrada propisana nacrtom zakona, za sve te radnje, tvrde, nije adekvatna te ne odgovora razini i odgovornosti koju javni bilježnik kao pravni profesionalac mora uložiti u svaki pojedini predmet.

Pri tome se, kažu, mora shvatiti da je rizik cjelokupnog poslovanja na svakom javnobilježničkom uredu. U Komori smatraju i da bi sudska pristojba iz koje se namiruju nagrade i naknade troškova trebala biti jedna, neovisno o vrijednosti ovršnog zahtjeva. Tvrde da je tako i u komparativnom slovenskom modelu, a kad je riječ o javnobilježničkoj nagradi ona bi trebala biti propisana kao jedinstvena za sve radnje u postupku. Koncept kojim se naknade i troškovi namiruju pojedinim sudionicima u postupku po njima bi morao voditi računa i o tome tko od sudionika sudjeluje u donošenju odluka, a tko provodi već pravomoćnu odluku.

Nagrade javnih bilježnika danas čine 14% ukupnosti troškova svih tijela koje sudjeluju u ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. One su u 80% ovršnih prijedloga iznosile 60 i 80 kn. Komora se zalaže, navode, za digitalizaciju postupaka i ubrzavanja procedure, a razvila je za javne bilježnike središnji informacijski sustav (web aplikaciju eNotar) s ciljem njegove uspostave sa sustavim drugih državnih i pravosudnih tijela.

Prema izvorima iz redova odvjetnika i sudstva navodno idućeg tjedna kao rješenje dolaze dvije varijante: ili zadržati javnobilježničku ovrhu ili povratak na sudsku, piše Poslovni dnevnik.