Vučić je, prema istrazi Guardiana, osobno intervenirao kako bi se omogućilo da poslovni projekt povezan s obitelji Trump bude izgrađen na mjestu koje je NATO bombardirao 1999. godine, uključujući i snage SAD-a
News
Komentari 29
Vučić je, prema istrazi Guardiana, osobno intervenirao kako bi se omogućilo da poslovni projekt povezan s obitelji Trump bude izgrađen na mjestu koje je NATO bombardirao 1999. godine, uključujući i snage SAD-a
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić osobno je intervenirao kako bi omogućio da se za izgradnju Trumpova hotela i stambenog tornja u Beogradu ukloni zakonska zaštita povijesne zgrade Generalštaba, otkriva Guardian.
Riječ je o navodnoj nezakonitoj shemi koja bi investitorima povezanima s obitelji Trump omogućila preuzimanje atraktivne državne lokacije, uz planirani zakup na čak 99 godina bez naknade.
Skandal je prerastao u kazneni postupak protiv visokih dužnosnika Vučićeva režima, no Guardianova istraga otkriva da je upravo Vučić vodio ključni sastanak na kojem se raspravljalo o uklanjanju zaštite, iako se njegova uloga ne spominje u optužnici.
Vučić je sazvao dužnosnike na sastanak u svojim predsjedničkim uredima kako bi razgovarali o projektu, koji je doveo do podizanja optužnice protiv visokih dužnosnika njegova režima, u kojoj ih se tereti za zlouporabu položaja i ovlasti.
Smatra se da je taj kazneni postupak prvi koji je proizašao iz globalne kampanje obitelji Trump za stjecanje zarade, koju kritičari opisuju kao sustav „usluga za novac”, u kojemu je sve, od ublažavanja sankcija do najsuvremenijih čipova, dostupno onima koji financijski podupiru članove obitelji američkog predsjednika i njihove suradnike.
Navodna shema kojom se pokušao zaobići status zaštite povijesne zgrade u srbijanskoj prijestolnici nadvija se nad izbore zakazane za 25. listopada, na kojima će Vučić nastojati produljiti svojih 12 godina na vlasti, suočen s masovnim prosvjednim pokretom potaknutim korupcijom u vlasti.
Vučić, nacionalist i bivši voditelj propagande za vrijeme Slobodana Miloševića, ugostio je u Beogradu sina američkog predsjednika, Donalda Trumpa mlađeg, i zeta Jareda Kushnera, dok su razvijali planove za hotel i stambeni toranj vrijedan 500 milijuna dolara, kojim bi proširili svoj globalni portfelj nekretnina.
Nakon što su u prosincu prošle godine podignute optužnice zbog zlouporabe položaja i ovlasti, Kushnerova tvrtka objavila je da se projekt „u ovom trenutku” neće realizirati. Vučić je zaprijetio odmazdom, nazvavši tužitelje „korumpiranim bandama” koje su „izmišljale slučajeve”.
„Izgubili smo iznimnu investiciju”, izjavio je srbijanski predsjednik. „Osobno ću se pobrinuti da svi koji su sudjelovali u nanošenju ove štete za to snose odgovornost.”
Među optuženima za zlouporabu položaja i ovlasti nalazi se i Vučićev ministar kulture. Međutim, istraga Guardiana, koja se temelji na razgovorima s upućenim osobama i dokumentima koji su procurili u javnost, otkriva da je upravo srbijanski predsjednik vodio početni sastanak na kojem se raspravljalo o navodnoj shemi. Taj ključni sastanak nije spomenut u optužnici, što otvara pitanja o tome koje informacije tužitelji prešućuju i zašto.
Predstavnici obitelji Trump i Jareda Kushnera izjavili su da nisu sudjelovali u ukidanju statusa zaštite zgrade te da bi bilo „netočno” tvrditi kako je beogradski projekt bio dio sheme „usluga za novac”.
Vučić nije odgovorio na zahtjeve za komentar. Njegova odluka o raspisivanju prijevremenih izbora znači da će se ročište na kojem bi svjedoci mogli iznijeti pojedinosti o njegovoj ulozi održati tek nakon glasovanja.
Besplatan zakup na 99 godina
Dana 6. veljače 2024. Dubravka Đukanović, srbijanska profesorica konzervacije u šezdesetim godinama života, stigla je na sastanak u zgradu predsjedništva, nekadašnju kraljevsku palaču s kupolom. Tri godine obnašala je dužnost ravnateljice Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture.
Tema sastanka bila je zgrada Generalštaba, nekadašnjeg sjedišta jugoslavenskog ministarstva obrane u središtu Beograda. Ta arhitektonska znamenitost, koju se smatra simbolom otpora nacistima, već je bila cijenjena građevina kada su je snage NATO-a bombardirale 1999. godine, tijekom kampanje kojom su nastojale prisiliti Miloševića da povuče snage s Kosova, čime je njezino simboličko značenje dodatno produbljeno.
Sam Vučić ponovno je 2016. potvrdio zakonski zaštićen status zgrade Generalštaba. Sada je predsjednik, prema riječima dviju osoba upoznatih sa sadržajem sastanka, rekao da želi da Đukanović ukine taj status. Za tu je lokaciju bio zainteresiran neki neimenovani „strani investitor”.
Prema srbijanskom zakonu, Đukanović nije mogla samostalno odlučiti o ukidanju zaštićenog statusa zgrade Generalštaba. Njezin zavod morao bi naručiti stručno mišljenje u kojem bi se zaključilo da postoje opravdani razlozi zbog kojih zgrada više ne zaslužuje zaštićeni status.
No predsjednik je želio da se to učini. Visok 198 centimetara i netolerantan prema neslaganju, Vučić može djelovati zastrašujuće. Prema riječima izvora, njegov je ton prema Đukanović i još jednom prisutnom dužnosniku zaduženom za zaštitu baštine bio neugodan. Rekao im je da su lijeni i nesposobni. Poruka je bila jasna: učinite što tražim ili podnesite ostavku.
Moguće objašnjenje za Vučićevu odlučnu intervenciju pojavilo se sljedećeg mjeseca, kada je u javnost procurio sporazum između srbijanske vlade i Kushnerove tvrtke za nekretnine.
Kushner, koji je u braku s Trumpovom kćeri Ivankom, bio je utjecajan savjetnik u Bijeloj kući tijekom prvog mandata svojeg punca. Nakon pobjede Joea Bidena na izborima 2020. godine, Kushner se usredotočio na svoj investicijski fond.
Početkom 2024. Trump je uvjerljivo išao prema republikanskoj predsjedničkoj nominaciji i slovio za favorita na predstojećim izborima. Ako bi Trump ponovno osvojio Bijelu kuću, Kushner bi opet postao jedan od najutjecajnijih ljudi na planetu.
Iz procurjelog sporazuma bilo je vidljivo da su srbijanske vlasti Kushnerovoj tvrtki odobrile 99-godišnji zakup lokacije Generalštaba bez naknade.
Kushner, čiji je glasnogovornik izjavio da je projekt razmatrao još od 2021. godine, objavio je na društvenoj mreži X vizualizaciju projekta i poručio da je „uzbuđen”. No vijest nije naišla na opće odobravanje u Beogradu.
„Srbija nije švedski stol, a Vučić nije konobar”, izjavio je Aleksandar Jovanović Ćuta, ekološki aktivist koji je otkrio postojanje sporazuma. „Ovo nije njegovo privatno vlasništvo.”
Unatoč tome, Vučićev je režim nastavio s realizacijom projekta te potpisao ugovor s datumom 13. svibnja 2024., koji je vidio Guardian. Njime se obvezao da će se „status kulturne baštine” te lokacije ukinuti „na zadovoljstvo” Kushnerove tvrtke.
Učinite to ili podnesite ostavku
Tjedan dana nakon potpisivanja ugovora, Đukanović je pozvana na još jedan sastanak. Ovoga puta predsjednik nije bio prisutan. Glavnu je riječ vodio ministar financija Siniša Mali, Vučićeva desna ruka.
Mali je pozvao Đukanović i Oliveru Vučković, najvišu beogradsku dužnosnicu zaduženu za zaštitu kulturne baštine, da ukinu zaštićeni status lokacije Generalštaba, navodi se u sažetku iskaza koje su dvije žene poslije dale tužiteljima, a koji je sadržan u optužnici. U njoj se ne spominje raniji sastanak s predsjednikom, ali se iz nje može zaključiti da se o toj temi već ranije razgovaralo.
„Mali ih je upitao jesu li razmislile o tome”, navodi se u optužnici, „i hoće li pokrenuti postupak za ukidanje zaštićenog statusa zgrade”.
Žene su to odbile jer su „smatrale da zakonski uvjeti za takav postupak nisu ispunjeni”. U tom slučaju, poručio im je Mali, trebale bi podnijeti ostavke, ponovivši ultimatum svojeg šefa iz veljače. Obje su to i učinile.
U pismu ostavke, koje je Guardian imao na uvid, Đukanović je napisala da ne može pristati „na neprimjerene intervencije koje bi trajno uništile sve vrijednosti kompleksa, koji svjedoči o najvišim dosezima suvremene srbijanske arhitekture i od neprocjenjive je važnosti za očuvanje trajnih stvaralačkih vrijednosti, obrazovanje budućih naraštaja i jačanje kulturnog identiteta srpskog naroda”.
Na upit Guardiana, Đukanović i Vučković potvrdile su da je ovaj prikaz događaja točan. Đukanović je dodala: „Radije ne bih davala nikakve izjave o ovom pitanju dok je sudski postupak u tijeku.”
O planu za Generalštab mjesecima se malo govorilo. U studenome je Trump pobijedio Kamalu Harris i osvojio drugi predsjednički mandat. Deset dana poslije Vučićeva je vlada objavila da je lokaciji Generalštaba ukinut zaštićeni status.
Jedan od prvih poteza koje je Trump povukao nakon povratka na dužnost bilo je povlačenje obećanja iz prvog mandata da će se njegova obiteljska tvrtka suzdržati od poslovanja u inozemstvu dok je on predsjednik.
„Razmjeri korupcije bit će višestruko veći od onoga što smo vidjeli tijekom prve Trumpove administracije”, upozorila je tada Kathleen Clark, stručnjakinja za etiku u državnoj upravi s Pravnog fakulteta Sveučilišta Washington. Trump je, rekla je, znatno olakšao kupovanje svoje naklonosti.
Obiteljska tvrtka službeno je ostala pod kontrolom njegova dvojice najstarijih sinova, Donalda Trumpa mlađeg i Erica. U siječnju 2025., četiri dana nakon očeve inauguracije, Eric je govorio o nekim novim projektima. Obitelji Trump i Kushner, njujorške obitelji iz svijeta nekretnina povezane brakom, odlučile su pokrenuti svoj prvi zajednički poslovni pothvat: Kushnerov hotel i toranj u Beogradu nosit će ime Trump.
„Bit će zabavno okupiti obitelj u zajedničkom projektu”, rekao je Eric za New York Times. „Srbija je jedna od najbrže rastućih zemalja u Europi i iznimno nam je čast što smo ondje prisutni.”
Kushner, koji je doputovao u Beograd na sastanak sa srbijanskim čelnikom koji je Vučić opisao kao „nadahnjujući”, dodao je: „Naše je istraživanje pokazalo da bi brend Trump bio najbolji izbor za ovo tržište.”
Potražnja za tim brendom naglo je porasla diljem svijeta tijekom Trumpova drugog mandata, a pratile su je optužbe da se iza poslovnih dogovora kriju protuusluge.
U Vijetnamu je Erica na svečanosti polaganja kamena temeljca za golf-resort vrijedan 1,5 milijardi funti dočekala kiša konfeta. Dozvole za projekt izdane su neuobičajeno brzo. Trump je potom prepolovio carine Vijetnamu.
Saudijci su uložili velika sredstva u Kushnerov fond, a pojavili su se i planovi za Trumpov trg u Džedi. Trump je zatim pristao prodati Saudijskoj Arabiji nove američke borbene zrakoplove.
Tvrtka jednog kriptovalutnog magnata i visoki dužnosnici iz Ujedinjenih Arapskih Emirata sklopili su unosan posao s World Liberty Financialom, pothvatom u području digitalnih valuta koji su osnovali Don Jr. i Eric. Trump je pomilovao kriptovalutnog magnata, a Emiratima omogućio pristup američkim čipovima čiji je izvoz ograničen.
Upitan prošle godine o takvim poslovima, Kushner, koji sada obnaša dužnost predsjednikova posebnog izaslanika za Rusiju, Izrael i druga područja, izjavio je: „Ono što ljudi nazivaju sukobom interesa... ja nazivam iskustvom i odnosima povjerenja koje imamo diljem svijeta.”
Oni koji uspostave „odnose povjerenja” s obitelji Trump, čak i kada ne postoji očita protuusluga, dobivaju nešto manje opipljivo, ali možda još vrjednije: privid bliskosti s predsjednikom koji je spreman upotrijebiti moć svoje zemlje kako bi manjim državama i njihovim čelnicima pomogao ili im zagorčao život.
Vučić i Trump imaju mnogo toga zajedničkog. Obojica su bliski s Vladimirom Putinom i preziru Europsku uniju – u Vučićevu slučaju unatoč tome što je Srbija podnijela zahtjev za članstvo. Zajednički prezir prema NATO-u mogao bi objasniti zašto je jedini dio kulturne baštine kompleksa Generalštaba za koji se projektom obnove obećalo da će biti sačuvan bio spomenik posvećen „agresiji” Saveza na Srbiju.
Vučić bi, osim toga, mogao imati mnogo koristi od američke pomoći, ponajprije kada je riječ o sudbini Kosova, za koje tvrdi da je i dalje dio Srbije.
Nedugo nakon što se njegov otac vratio na vlast, Don Jr. stigao je u Beograd. Vučić je izjavio da je tijekom sastanka „istaknuo važnost gospodarskih i političkih odnosa između Srbije i SAD-a te naglasio važnost strateške suradnje dviju zemalja i zajedničkih projekata u godinama koje dolaze”.
Kada se Don Jr. sljedećeg mjeseca ponovno vratio, Vučić ga je počastio odojkom s hrskavom kožicom.
Za Vučića je potpora američke predsjedničke obitelji stigla u pravom trenutku. Nekoliko dana prije nego što je njegov režim ukinuo zaštitu lokacije Generalštaba, urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi, potaknulo je val prosvjeda protiv korupcije. Slogan studentskih organizatora prosvjeda postao je: „Srbija ili mafija”.
Posjet Donalda Trumpa mlađeg dogodio se uoči najvećih prosvjeda u povijesti Srbije. Pozvao je Vučića u svoj podcast Triggered i izjavio da se protivnici srbijanskog čelnika „služe tragedijom kao oružjem”, baš kao što su, prema njegovim riječima, Trumpovi protivnici učinili s neredima na Kapitolu nakon njegova poraza na izborima 2020. godine.
No prosvjednici nisu posustajali, a počeli su se okupljati i protiv izgradnje Trumpova tornja. U svibnju 2025. Vučić je otputovao u SAD, nadajući se susretu s Trumpom u Mar-a-Lagu, njegovu privatnom klubu na Floridi. Uspio se sastati s Rudyjem Giulianijem, Trumpovim kompromitiranim odvjetnikom, ali ne i s predsjednikom. Državni mediji izvijestili su da je razlog tome bila Vučićeva bolest.
Tek što se Vučić vratio kući, policija je uhitila Gorana Vasića, čovjeka postavljenog na čelo zavoda za zaštitu kulturne baštine nakon ostavke Dubravke Đukanović. Tužitelji su ustvrdili da je Vasić krivotvorio stručno mišljenje kojim se podupiralo ukidanje zaštićenog statusa kako bi se taj status zgrade Generalštaba mogao ukinuti.
Uslijedila su nova uhićenja. U prosincu 2025. protiv Vučićeva ministra kulture podignuta je optužnica zbog zlouporabe položaja i ovlasti, zbog njegove navodne uloge u aferi s Generalštabom. U roku od nekoliko dana Kushnerova tvrtka objavila je da odustaje od projekta.
Pokušaj državnog udara ili zataškavanje?
Vučićeva prijetnja odmazdom nije bila prazna.
Njegovi saveznici napali su Đukanović, tvrdeći da je pokušala osobno profitirati od svojeg rada u službi za zaštitu kulturne baštine. Njezinu zamjenicu, koju je posjetila državna sigurnosna služba nakon što je na televiziji osudila ukidanje zaštite zgrade Generalštaba, optužili su za druge, nepovezane nepravilnosti. Strukovna udruga srbijanskih konzervatora ocijenila je da je to imalo „očitu svrhu njezina diskreditiranja”. Očekuje se da će obje žene svjedočiti u kaznenom postupku.
Za specijalizirani odjel tužiteljstva za organizirani kriminal, koji je podigao optužnice, riječ je o prijelomnom slučaju. Nikada prije nije bio optužen nijedan ministar u Srbiji koji je u trenutku podizanja optužnice obnašao dužnost.
Vučić optužuje tužitelje da pripremaju državni udar. Drugi se, međutim, pribojavaju da ne idu dovoljno daleko. Ta je zabrinutost porasla kada je Nikola Selaković, optuženi ministar kulture, na sudskom ročištu u travnju otkrio da je, dok je policija pretresala njegovo ministarstvo, sjedio u svojem uredu, pio rakiju od šljiva i pušio cigarete s Mladenom Nenadićem, voditeljem odjela tužiteljstva za organizirani kriminal. Glasnogovornik tog odjela izjavio je da nije bilo „nikakvih razgovora o tijeku postupka”.
„U svemu što se događalo u vezi s potencijalnim investicijama vidio sam priliku za našu zemlju i građane”, rekao je Selaković, kojemu u slučaju osude prijeti trogodišnja zatvorska kazna.
Protiv Vučića nije podignuta optužnica. Isto vrijedi i za njegova bliskog suradnika Malog. Obojica poriču bilo kakvu krivnju. U optužnici se spominju iskazi svjedoka koji su bili prisutni na Vučićevu sastanku s dužnosnicima u veljači 2024., ali sam sastanak nije naveden. To otvara pitanja o očitoj odluci da se izostavi ono što bi se činilo ključnim dijelom cijelog slučaja.
Glasnogovornik tužiteljstva za organizirani kriminal izjavio je da ono raspolaže dokazima o Vučićevu sastanku s dužnosnicima za zaštitu kulturne baštine u veljači 2024. godine. Osim protiv osoba koje su već optužene, tužitelji „u ovom predmetu provode istražne radnje prije podizanja optužnice kako bi utvrdili moguću kaznenu odgovornost i drugih osoba”, dodao je glasnogovornik.
Vučić je odstupio s predsjedničke dužnosti i ne može se ponovno kandidirati za predsjednika, no očekuje se da će zadržati kontrolu nad režimom ako 25. listopada bude izabran za premijera.
Jednim od posljednjih poteza na dužnosti predsjednika pomilovao je 49 osoba. Neki od pomilovanih nisu identificirani, a nije poznato jesu li među njima i optuženici u slučaju Generalštaba.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+