Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
0 komentara

"Jedan probacijski službenik radi s čak 130 osuđenika"

Prema novom prijedlogu uvode se novi razlozi kojima bi se rad za opće dobro mogao odgoditi ili prekinuti. Do sada je jedan od tih razloga mogla biti rizična trudnoća i roditeljstvo do šest mjeseci djetetova života

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
0 komentara

Daleko od 'zlatnih europskih standarda', jedan probacijski službenik u Hrvatskoj radi i sa 130 osuđenika te je stoga posve opravdano novim Zakonom o probaciji propisati im poseban dodatak na plaću, suglasni su u petak bili zastupnici u saborskoj raspravi o tom zakonu.

"Moramo zamisliti u kojim uvjetima ti ljudi često rade. Netko je počinio u ubojstvo, 30 godina bio u zatvoru i dolazi u probacijski ured koji nema ni fizičku zaštitu. Takvu osobu morate staviti u nekakav program, postaviti joj očekivanja ali i granice. To je ono što probacijski službenici rade svaki dan i zato je taj dodatak opravdan", poručio je SDP-ovac Orsat Miljenić.

O novom zakonu, koji je predložila Vlada, imao je samo riječi hvale ističući kako je probacija jedna od rijetkih uspješnih priča u Hrvatskoj. "To je nešto što prije nismo imali, krenulo se teško, no s vremenom se izgradio sustav koji daje dobre rezultate i ne samo da opravdava proračunska davanja već i da se u njega investira još i više", rekao je Miljenić.

I njegova stranačka kolegica Marija Alfirev podržava nagrađivanje zaposlenih u tom sustavu, upozoravajući na potkapacitiranost ureda kojih je, kaže, nedovoljno u odnosu na potrebe.

"U Hrvatskoj imamo 93 probacijska službenika od kojih samo 65 radi izravno s osobama uključenim u probaciju. U nekim uredima jedan službenik radi sa čak 130 osuđenika što je daleko od europskih standarda po kojima bi probacijski službenik trebao raditi sa 50 do 60 osuđenika", istaknula je SDSS-ova Dragana Jeckov navodeći i "zlatne standarde" kakve ima Norveška gdje jedan službenik radi sa 30-tak osuđenika.

Posebno su joj zanimljive bile i zakonske odredbe vezane za za trudnoću.

Naime, prema novom prijedlogu uvode se novi razlozi kojima bi se rad za opće dobro mogao odgoditi ili prekinuti. Do sada je jedan od tih razloga mogla biti rizična trudnoća i roditeljstvo do šest mjeseci djetetova života. Sada se predlaže da se kao razlog odgode rada za opće dobro, uz rizičnu trudnoću, može prihvatiti i trudnoća osobe uključene u probaciju ako do porođaja ne preostaje više od šest mjeseci. Roditeljstvo se sa šest mjeseci produžava na godinu dana djeteta o kojem se osoba uključena u probaciju skrbi.

"Novim Zakonom o probaciji olakšat će se i ubrzati postupanje probacijskih službenika, unaprijediti suradnja drugim dionicima te će se otkloniti nedostaci vezani uz pitanje nadležnosti. Usklađuje se postupanje probacijskih službenika u odnosu na poslove koji su im u nadležnost stavljeni izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, a preostale izmjene rezultat su usklađivanja i sa izmjenama i dopunama zakona o izvršenju zatvora te potreba na koje je ukazala praksa kao i uklanjanja uočenih nejasnoća u primjeni samog zakona", pojašnjavao je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Juro Martinović.

Martinović: Odlični rezultati probacijske službe

Državni tajnik istaknuo je i kako je 2016. probacijska služba ostvarila odlične rezultate. "Zaprimljeno je 4147 novih predmeta u rad, a 90,4 posto predmeta uspješno je odrađeno. Osobe uključene u probaciju odradile su ukupno 539.780 sati rada za opće dobro. Znatan je konstantni porast broja predmeta u radu probacijskih ureda, i to od 1573 predmeta zaprimljena 2012. godine, preko 3304 predmeta zaprimljena 2013., do 4147 predmeta 2016. godine" rekao je.

Taj je porast osobito izražen kod predmeta rada za opće dobro, gdje su 2012. godine zaprimljena 954 predmeta, 2013. godine 1092, a 2016. godine 1474 predmeta rada za opće dobro. Znatan je porast i predmeta uvjetnog otpusta u okviru kojih probacijski službenici rade s počiniteljima najtežih kaznenih djela.

Bulj: Samo velike ribe u Hrvatskoj gule krumpire

"Samo velike ribe u Hrvatskoj gule krumpire, dok za sitni kriminal ljudi sjede u zatvoru. Prisjetite se samo ministra Čobankovića koji je za milijunske iznose gulio krumpire", ustvrdio je Mostov Miro Bulj.

Državni tajnik Martinović upozorio ga je međutim da rasprava nije "o kaznenoj politici već o u sferi izvršavanja kaznenih sankcija".

U polupraznoj sabornici raspravljen je i Mostov prijedlog izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma kojim se predlaže da podatci iz Registra stvarnih vlasnika tvrtki budu dostupni cijeloj javnosti, a ne samo državnim tijelima koja se bave pranjem novca i istražuju financiranje terorizma.

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message