Jedini s voljom: Mi smo ti koji su marširali za bolju budućnost

Oni su Mirna, Rahela, Luka, Nenad, Sani, Duje i Goran. Sedam ljudi i jedini koji su se u subotu okupili u Splitu, kako bi marširali za znanost, zajedno sa stotinama gradova diljem svijeta. Redom su visokoobrazovani ljudi kojima je stalo samo do jednog – da znanost i znanstvene činjenice dobiju zasluženu pažnju i priznanje u društvu. Organizator Luka Baričić doduše, preuzima dio krivice zbog rekordno malog odaziva prosvjednika pravdajući se da se nije uspio baviti animiranjem javnosti, no to nije razlog ni opravdanje što na prosvjed nije došlo makar 100 ljudi.

MARŠ ZA ZNANOST U Splitu se okupilo čak sedam prosvjednika: 'Ovo je bio skup'

- U ovom društvu svatko ima pravo na svoje mišljenje, to i jest točno, ali to ne znači da je svako mišljenje jednako vrijedno. Razlika je između mišljenja koje se zasniva na znanstvenim činjenicama i mišljenja koja su su zasnovana na svemu ostalome. Neka generalna situacija u društvu jest da se bježi u relativizam. To nas je i dovelo do toga gdje smo sad. Stav 'neću cijepiti svoje dijete' ne može biti jednak stavu koji je utemeljen na znanstvenim činjenicama i dokazima o koristima cjepiva - kazala nam je Mirna Zlatić (23), studentica prava i aktivistica udruge LiberOS za ljudska prava.

Luka Baričić (34), organizator, njezin je zaručnik. On je magistar arheologije i povijesti Bliskog istoka koji radi u nabavi u jednoj privatnoj tvrtki. Studirao je u Pisi, a osim što je visokoobrazovan u struci, on je poliglot, a govori talijanski, engleski, slovenski, njemački i arapski, a zna i osam "mrtvih" jezika: sumerski, akadski, asirski, babilonski, hetitski, luvijski, aramejski i staroegipatski.

- Evo za primjer uzmimo Švedsku. Tamo radi moj kolega. Ta zemlja, uz ogromna financiranja znanosti, znanstvenicima daje autonomiju rada. Naš HAZU je zastarjela institucija koju, možete me slobodno citirati, treba ukinuti i osnovati nešto drugo. To je autoritativna i konzervativna institucija. Držim da je sramotno kako se akademska zajednica ponijela prema Ivanu Đikiću. Tako se nikad nećemo modernizirati - kaže nam Luka, inače aktivist i član stranke Pametno, baš kao i Sani Mardešić (55), diplomirani ekonomist zaposlen u HEP-u, a ujedno i gradski vijećnik Pametnog.

- Ne želim da se politizira naša uloga u 'Maršu za znanost' jer ja na prosvjede dolazio i ranije. Moja želja jest da znanost dobije prostor koji zaslužuje. I u medijima. Vezano za Švedsku uzmite primjer samo Grete Thunberg, tinejdžerice koja je postala zvijezda zbog zalaganja u ekologiji. Ona je dobila ogromnu vidljivost, to se kod nas to ne bi dogodilo. Mi smo se 'odrekli' Đikića, koji je primljen na njemačku i američku akademiju, a nije primljen u HAZU jer je javno iznosio kritike. Mi umjesto da je prihvatimo kao dobronamjernu, odbacimo njega - kaže nam Mardešić dodajući kako je Split prestao biti revolucionaran i ljudi radije sjede na kavi i tračaju kako ništa ne valja. Kod mladih, kaže, ne vidi se kritičko razmišljanje i drži da to treba mijenjati.

- Neka uče ono što uče, ali neka propituju sve. Poruka je: 'Budi dobar, jer ako ne budeš, za tebe neće biti dobro.' To treba mijenjati, ali ne možemo to mijenjati preko noći. Ne popularizira se nikakva aktivnost i to je po meni tragedija. To se mijenja od vrha, a političkim elitama to ne odgovara, bilo lijevim bilo desnim, svejedno – kaže nam Nenad Uvodić (55), diplomirani inženjer građevine zaposlen u struci, također gradski vijećnik Pametnog.

Dotaknuli smo se i dva lanjska prosvjeda, "Hod na život" i onaj protiv Istanbulske konvencije koji su ipak dokaz da se ljudi mogu izvući iz kuće na ulicu. Na prvom navedenom naime, bilo je 7000 ljudi, a na drugom oko 15.000 prosvjednika. No, naši sugovornici to objašnjavaju drugačije.

- To su više ispolitizirani skupovi iza kojih stoje velike organizacije. To je fanatični pristup – smatra Sani dok Luka dodaje kako je on sve dosadašnje prosvjede koji se tiču obrazovanja teškom mukom organizirao, jer iza njega nitko ne stoji niti ih financira, a sve radi uz svoj posao.

- Ja sam iz Osijeka, a pola mog grada je otišlo. Savjetuju nas - pogni glavu jer nećeš naći posao, a ljudi odlaze zbog toga – kaže nam Mirna. Osim njih svoj doprinos maršu dala je i Rahela Tolić (21), studentica prava i članica Europske udruge studenata prava te Duje Jakovčić (30), magistar edukacije povijesti i povijesti umjetnosti koji radi u školstvu i prosvjeti. On je kaže, na prosvjed došao tražiti i minimum od same znanstvene zajednice, a to je da u svom radu uvažavaju elementarne činjenice i da u svom radu ne povlače iste zaključke jer i tu treba vladati pluralizam.

Na maršu za znanost bio je i Goran Leš (31), inženjer strojarstva koji zbog privatnih obaveza nije mogao doći na razgovor s ostatkom ekipe.