Još nema odluke o femicidu: 'To bi trebalo biti kazneno djelo...'

U prvih šest mjeseci ove godine šest žena ubijeno je od strane bliskih osoba, podaci su kojim barataju nevladine udruge. Zbog porazne statistike koja govori o porastu nasilja nad ženama i u obitelji, radna skupina za unapređenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koju je formiralo Ministarstvo pravosuđa i uprave, analizira i treba predložiti izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima, Pravilnika o načinu izvršavanja mjera opreza i Pravilnika o načinu provedbe pojedinačne procjene žrtve, s ciljem unapređenja sustava zaštite žena žrtava nasilja. Do sada je bilo 13 sastanaka, a članice su morale potpisati izjavu o tajnosti.

- Razmatraju se svi prijedlozi koji za cilj imaju povećanje zaštite žena žrtava nasilja i pooštravanja kazni za nasilje, uključujući redefiniranje kaznenih odredbi koje se tiču nasilja nad ženama. Izrada zakonskih prijedloga u završnoj je fazi, a njihovo upućivanje u postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću očekuje se u sljedećem razdoblju - odgovorili su iz resornog ministarstva.

Malenica pokazao volju

Hoće li ubojstvo žena, odnosno femicid, biti zasebno kazneno djelo, što su, među ostalim, zatražile ženske udruge na nedavnom prosvjedu ispred resornog ministarstva, potaknute stravičnim zločinom u Bosni i Hercegovini, još nije odlučeno. Neslužbeno se može čuti kako je ministar Ivan Malenica, koji je bio tek na dijelu sastanka, pokazao volju za daljnjim radom i razmatranjem problematike femicida, koji je i dalje na stolu. Očekuje se da će ta tema biti razmotrena u sljedećem razdoblju na sastancima radne skupine. Ženske udruge nadaju se da će odgovor o sudbini femicida kao zasebnoga kaznenog djela dobiti nakon idućeg sastanka. Posljednji sastanak bio je u četvrtak.

STOP FEMICIDU VIDEO Nakon ubojstva Nizame žene diljem Hrvatske zatražile konkretne mjere protiv nasilja

Neslužbeno doznajemo da radna skupina nije prihvatila osnovni zahtjev aktivistica da svi oblici nasilja budu kazneno djelo. Za sada je, među ostalim, zauzet stav da se spolno uznemiravanje briše iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te da postane dio Kaznenog zakona. Usuglasili su se da se postroži kazna za silovanje u kojem nije upotrijebljena sila, i to na tri godine zatvora, kao i da se za kršenje zaštitnih mjera, poput zabrane prilaska, briše novčana kazna te da ostaje samo propisana zatvorska kazna od deset dana. Kako se može čuti, između članova radne skupine postoje vrlo snažna neslaganja o pojedinim pitanjima koja su predmet rasprave budući da pojedini članovi ne poštuju principe na kojima je utemeljena Istanbulska konvencija, pa dolazi do razilaženja u stavovima o pitanjima koja je Vlada spomenutom konvencijom već ratificirala, što otežava posao radne skupne.

Treba postati kazneno djelo

Sanja Sarnavka, članica zaklade Solidarna te stručnjakinja za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i rodnu ravnopravnost, misli kako bi bilo dobro da femicid postane zasebno kazneno djelo.

BITNA TEMA Hrvati nisu dovoljno osviješteni o femicidu: Treći smo u Europi

- To bi bilo važno na simboličkoj razini. No ono što nas uvijek jako rastužuje jest da, i kad vlast promijeni ili donese zakone, zapinje njihova provedba. Uvede li se femicid kao zasebno kazneno djelo, neće biti prevelike koristi ako se ne provede kvalitetna edukacija - kazala je Sarnavka.

Navodi i podatak prema kojem 90 posto ljudi koji bi se trebali baviti problematikom nasilja nije ni pročitalo Istanbulsku konvenciju. Taj podatak, nažalost, sam za sebe dovoljno govori o tome koliko se taj dokument, koji je Sabor ratificirao još u travnju 2018. godine, primjenjuje u praksi.

- Sve je naopačke. Može vlast donijeti zakon o femicidu, ali ako se nešto ne promijeni u glavama, neće biti puno koristi od toga i neće doći do kvalitetne promjene - istaknula je Sarnavka.