PROROČANSTVA IZ 18. STOLJEĆA
Kako je Benjamin Franklin zamišljao svijet 2776. godine
Još 1780. Benjamin Franklin je u pismu znanstveniku Josephu Priestleyju pisao da je “rođen prerano” i da će znanost za tisuću godina potpuno promijeniti svijet. Zamišljao je leteći teret bez gravitacije, poljoprivredu s duplim žetvama i medicinu koja liječi sve bolesti, pa čak i starost. Istovremeno je sumnjao da će ljudi moralno napredovati - vjerovao je da ćemo i dalje biti “vukovi jedni drugima”. U galeriji donosimo tko su bili Franklin i Priestley, u kakvom je svijetu to pismo nastalo i što je točno predvidio za daleku budućnost.
Benjamin Franklin, portret na novčanici: Benjamin Franklin je bio američki državnik, izumitelj i prvi veliki diplomat SAD-a, jedan od autora Deklaracije neovisnosti i ključna figura prosvjetiteljstva u 18. stoljeću.
Benjamin Franklin, portret na novčanici: Benjamin Franklin je bio američki državnik, izumitelj i prvi veliki diplomat SAD-a, jedan od autora Deklaracije neovisnosti i ključna figura prosvjetiteljstva u 18. stoljeću.
Joseph Priestley, čovjek kojem piše: Joseph Priestley je engleski znanstvenik i unitaristički teolog, najpoznatiji po otkriću kisika i istraživanjima “različitih vrsta zraka”, a s Franklinom je dijelio strast prema eksperimentima i političkim raspravama.
Američka revolucija i Franklin u Parizu: Franklin pismo piše 1780. usred Američke revolucije, dok u Parizu kao američki diplomat nagovara Francusku da pomogne pobunjenim kolonijama – svijet je u ratu, a on istovremeno gleda stoljećima unaprijed.
Pismo iz 1780. i “rođen prerano”: U pismu Priestleyju Franklin piše da je “rođen prerano” jer napredak znanosti ide tako brzo da se pita na koju će se razinu moć čovjeka nad materijom popeti u tisuću godina.
“Moć nad materijom” za 1000 godina: Franklin zamišlja budućnost u kojoj će ljudi savladati materiju na načine koje jedva možemo naslutiti – od novih izvora energije do tehnologija koje mijenjaju svakodnevni život više nego tadašnji izumi poput struje.
Levitacija i leteći teret bez gravitacije: Jedan od najzanimljivijih redaka pisma je onaj u kojem Franklin mašta da ćemo “lišiti velike mase njihove gravitacije” kako bismo ih lakše prevozili, što zvuči kao mješavina letećih brodova, zračnog tereta i sci fi tehnologija protiv gravitacije.
Poljoprivreda koja daje dvostruke žetve: Franklin predviđa i da će poljoprivreda budućnosti “smanjiti rad i udvostručiti urod”, što danas prepoznajemo u mehanizaciji, gnojivima i genetici koji su stvarno višestruko podigli prinose u odnosu na njegovo vrijeme.
Medicina koja liječi sve bolesti: U pismu zamišlja znanost koja sprječava ili liječi sve bolesti, bez iznimke, od zaraza do kroničnih stanja – u 18. stoljeću to je bila čista znanstvena fantazija, a danas smo već pobijedili mnoge bolesti koje su tada bile smrtonosne.
Produženje života i “lijek za starost”: Franklin ide i dalje pa piše da bi medicina mogla produžiti život “čak i preko biblijskih standarda”, dakle dulje nego što su živjeli patrijarsi iz Starog zavjeta, što zvuči vrlo slično današnjim raspravama o produženju života i transhumanizmu.
Ljudi kao “vukovi jedni drugima”: Nakon svih tih optimističnih vizija, Franklin naglo spušta loptu i kaže da bi volio da i “moralna znanost” napreduje, ali sumnja da će ljudi prestati biti vukovi jedni drugima – vjeruje da će tehnika napredovati, ali ljudski karakter puno manje.
Što je pogodio, a što još čekamo: Danas vidimo da je dio njegovih ideja pogođen (zrakoplovi, rekordni prinosi, napredna medicina), dok neke još čekamo (pravi “lijek za starost” ili besprijekorna moralna znanost), pa njegovo pismo iz 1780. i dalje čitamo kao iznenađujuće moderno razmišljanje o tome kamo nas vodi znanost.
