Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
88 komentara

"Hrvatski zdravstveni sustav je  među najboljima u svijetu"

U Saboru je u tijeku rasprava o izmjenama zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme. Zastupnike zanima koliko je novaca potrošeno na vojnu vježbu Velebit 2018.

Zagreb: Sabor raspravlja o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
88 komentara

Koliko je stajala vojna vježba Velebit 18, zanimalo je i saborske zastupnike Branimira Bunjca (Živo zid) i Gordana Marasa (SDP). To pitanje postavili su državnom tajniku Ministarstva obrane Zdravku Jakopu, ali odgovor nisu dobili. Jakop je tek najavio kako će tiskovnu konferenciju na tu temu imati načelnik Glavnog stožera u 13 sati.

- Tada će javnost biti upoznata sa svim detaljima vezano za troškove realizaciju vježbe - kazao je. 

- Mislim da takvu informaciju nema potrebe skrivati jer onda sve što radite gubi na vjerodostojnosti, a vjerodostojnost je upravo ono s čime se vi dičite i to ste stavili u naslov svog predizbornog programa - kazao je Bunjac. 

Odgovorom državnog tajnika nije bio zadovoljan ni Maras, napominjući kako je on došao u Sabor i vjerojatno ima taj podatak. 

- Recite koliko je to koštalo da bi se premijer Plenković i ministar obrane Krstičević naslikavali sa šljemovima, a ministar prošetao u nekoj čudnoj uniformi i postrojava vojsku - pitao je Maras.  

U Saboru je u tijeku rasprava o izmjenama zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme. 

Sabor: Glasovac apelira na donošenje pravilnika o pomoćnicima u nastavi

SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac saborsku je raspravu o Zakonu o autorskim pravima u četvrtak iskoristila kako bi apelirala na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da donese pravilnik o pomoćnicima u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju, za koji tvrdi da već dvije godine stoji u ladici.

"Apeliram na Ministarstvo znanosti i obrazovanja da konačno donese pravilnik o pomoćnicima i asistentima u nastavi za djecu s poteškoćama u razvoju", kazala je Glasovac i pozvala "slijepu Vladu da progleda, izvadi pravilnik iz ladice i pomogne slijepim osobama".

Glasovac je pritom izrazila žaljenje što je, kako je rekla, Ministarstvo odustalo od cjelovite kurikularne reforme u obliku kako je zamišljena kao reforma obrazovnih sadržaja, unaprjeđenje nastavnih procesa s naglaskom na poseban pristup svakom djetetu, pa i djeci s teškoćama u razvoju.

Potpredsjednik Sabora Željko Reiner upozorio ju je da je skrenula s teme te 80 posto govora potrošila na kurikularnu reformu, a ne autorska prava.
 
"Željela sam progovoriti o čaši punoj problema s kojima se suočavaju djeca, ali i odrasli", uzvratila je Glasovac te istaknula važnost olakšavanja pristupa obrazovanju djeci s teškoćama.

 
Inače, i vladajući i oporba u raspravi su podržali lakšu prilagodbu tiskanih djela zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti tiskom.

 
Izmjenama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ovlašteni subjekti moći će prilagođavati i učiniti pristupačnim navedenim kategorijama korisnika djela bez potrebe prethodnog ishođenja odobrenja nositelja autorskog ili srodnih prava i bez plaćanja naknade.

Na taj način povećat će se dostupnost knjiga i drugog tiskanog materijala u prilagođenom formatu, te za korisnike poboljšati uvjeti za obrazovanje, istraživanje, pristup informacijama te za pristup kulturnom životu zajednice, kazao je Tomo Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Sponza - pitanje Uljanika je pitanje opstojnosti brodogradnje

Saborski zastupnik IDS-a Giovanni Sponza izjavio je u četvrtak u Hrvatskom saboru da je pitanje pulskog brodogradilišta Uljanik pitanje opstojnosti brodogradnje, a proteklih godinu dana u kojem su se izmijenjivali razni akteri nazvao je "razdobljen destrukcije".

Iznoseći u Saboru stajalište Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a i RI-a,  Sponza je kazao da u proteklih godinu dana nije odgovoreno na pitanja kako spasiti radna mjesta i stvoriti održiv model, tko je strateški partner kojem je interes očuvanje brodogradnje, te koji menadžment ima kompetencije upravljati zahtjevnim procesom.

"Da su ključni dionici u godinu dana energiju usmjeravali u traženju odgovora na navedena pitanja danas bi bili bliži nalaženju rješenju", dodao je.

Ustvrdio je kako je država imala i ima alata sudjelovati i nadzirati procese u Uljaniku ali da je umjesto da pokaže odgovornost i presječe "gorijski čvor" propustila predložiti svoje članove u Nadzorni odbor Uljanika i opstruirala izbor ostalih članova Odbora, a time i daljnje procese.

"Pitanje Uljanika je šire od samog Uljanika , to je pitanje opstojnosti brodogradnje. Hrvatsku ne može hraniti samo turizam, treba joj i industrija, a gubljenjem industrijske djelatnosti znači i gubitak radnih mjesta i daljnje iseljavanje. Bez industrije Hrvatska klizi prema scenariju sličnom grčkom", zaključio je Sponza.

Dioničari Uljanika, u utorak 16, listopada, su na Skupštini, nakon devet sati sjednice, izabrali samo jednog člana novog Nadzornog odbora Nenada Kapuralina  pa će Trgovački sud u Pazinu morati imenovati još dva člana kako bi NO mogao funkcionirati. Naime, NO Uljanika ima pet članova,  a da bi mogao funkcionirati mora imati minimalo tri člana. Također dioničari Uljanika nisu prihvatili izvješća Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru u 2017. godini kao ni izvješće Uprave Uljanika i njenog predsjednika Giannija Rossande o stanju i poslovanju društva za 2017. godinu te im nisu dali razrješnice.

U vlasničkoj strukturi Uljanika d.d. oko 47 posto dionica imaju radnici i mali dioničari, 9,93 posto dionica u vlasništvu je Croatia osiguranja, koja je članica Adris grupe, koja u Uljaniku ima 2,47 posto dionica. Država putem CERP-a odnosno HZZO-a ima 7,74 posto dionica Uljanika, CERP ima još 2,27 posto, Kapitalni fond ima 6,62 posto dionica, Fond za financiranje razgradnje NE Krško 4,97 posto, HZZO 3,88 posto, a među deset najvećih dioničara su i dva obvezna mirovinska fonda - PBZ Croatia osiguranje ima 3,97 posto, a Erste plavi 3,31 posto dionica. 

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je ranije danas u Rovinju na upite oko situacije u Uljanik grupi, da su pravila EU vrlo jasna i da Vlada nema puno manevarskog prostora. Pojasnio je kako za poduzetnike u poteškoćama i općenito za bilo kakav odnos države prema poduzetnicima postoji režim i zakonodavstvo EU, koji su implementirani u Hrvatskoj.

"Tu su u pravila vrlo jasna i nemamo manevarskog prostora. Vlada je u jednom trenutku preuzela tu zadaću i obvezu te ispunila obećanje što se tiče isplate plaća za srpanj i kolovoz radnicima Uljanika. No, što se daljnjih koraka tiče, poprilično je sužen manevarski prostor", rekao je Marić. Dodao je da je sada na svim dionicima da se pronađe model koji će minimalizirati sve te štete.

Ministar financija Marić ponovio je da će državna jamstva dana pulskom Uljaniku neminovno imati efekt na javne financije, pri čemu se do kraja ove godine radi o iznosu od otprilike 2,5 milijarde kuna, a ukupni je dug po jamstvima 4,2 milijarde kuna.

Kujundžić: Naš zdravstveni sustav među najboljima u svijetu

Što se tiče paušalnih ocjena o propadanju hrvatskog zdravstvenog sustava, on je među najboljima u svijetu, ustvrdio je ministar zdravstva Milan Kujundžić u Saboru tijekom rasprave o Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. 

- Dakle sa svim manama koje ima, hrvatska medicina i zdravstveni sustav, kamo sreće da smo u drugim segmentima tako dobri kao što smo u medicini. Tada bi se Hrvatska natjecala i mjerila s najboljima u svijetu - rekao je ministar. 

Naveo je kako je na razini jedne godine zdravstveni sustav pomaknut za 22 mjesta. 

- Vjerojatno ste vidjeli da je zapravo na listi 149 zemalja hrvatski zdravstveni sustav po mogućoj ocjeni od 0 do 100 dobio 86 bodova. Uvijek sam otvoren i trebamo se kritički osvrtati. Ima brojnih stvari koje treba popravljati, ali u svakom slučaju možemo biti zadovoljni i težiti boljem što se tiče zdravstvenog sustava, svi zajedno ovdje kritički razgovarajući argumentima pokušati ga učiniti još boljim - kazao je Kujundžić. 

Govoreći o zakonu naveo je kako je njegov cilj sačuvati kvalitetu i dostupnost hrvatskog zdravstvenog sustava. 

- U njegovoj izradi vodili smo računa da bude sačuvano javno zdravstvo, bolje se definirao status domova zdravlja kojima je proširena djelatnost, nastojali smo s druge strane sačuvati liječnike u Hrvatskoj - kazao je ministar. 

Željko Jovanović (SDP) upozorio je kako nije usvojena niti jedna primjedba struke. 

- Predloženo djelatnost zdravstva gura u prodavanje zdravlja kao robe i neće donijeti svima jednako dostupno zdravlje. Ne možemo očekivati od ministra kojeg podržava samo trgovačka koalicija da može donijeti dobro zdravlju hrvatskih građana - kazao je Jovanović. 

Miro Bulj (Most) upitao je ministra kako će liječnici ostaju u Hrvatskoj, posebno u ruralnim krajevima. 
- Mjere ne vidim.  Vi ste dali smo mjere da zaštitite šefove domova zdravlja, koji su uništili taj sustav - kazao je. 

Davor Vlaović (HSS) upozorio da će sustav odumrijeti jer se novim zakonom ne nude se bolji uvjeti za liječnike ni za pacijente. 

- Da bi zdravstveni sustav bio pošten treba biti jednako dostupan svima, što trenutno nije. Dojam je s terena da ne idete za poboljšanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite i vide ga kao uvod u privatizaciju zdravstva. Zanima nas ostaje li na snazi solidarni zdravstveni sustav ili će biti po onome tko ima novca ta će se liječiti, a tko nema žao mi je - kazao je. 

Osvrnuo se i na duge liste čekanja i preglede na koje se čeka godinu dana. S obzirom na to da je ministar tijekom rasprave o opozivu prozvao oporbu da nisu stručni govoriti o zdravstvu, Vlaović je kazao: 

- Dao sam si truda i na internet tražilici ukucao magnetsku rezonancu mozga. Evo koje sam rezultate dobio: U Vukovaru mogu dobiti termin za 109 dana, Rijeci za 220 dana, Požegi za 238 dana, Slavonskom Brodu 323 dana, Puli 482 dana, a u Dubrovniku nema termina. Je l' to jednako dostupna zdravstvena zaštita? Tko je kriv? Ima li opreme i liječnika ili ja nemam dovoljno znanja i mozga da to mogu komentirati - upitao je HSS-ovac i ministru dostavio listu termina te ga pozvao da se on proba naručiti.   

Nezavisnog Tomislava Žagara zanimali su uzroci predugih lista čekanja. Pitao je jesmo li u toj situaciji zbog nedostataka tehničkih kapaciteta, nedovoljnog angažmana liječnika ili njihovog nedostatka.

 

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message