Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako se posljednjih tjedana u medijima u obje zemlje stvarala negativna klima, ne samo oko posjeta BiH, već i općenito oko odnosa i namjera
Nakon službenih razgovora s članovima Predsjedništva BiH izjave su dali predsjednica Grabar-Kitarović i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Čović.
- Izuzetna mi je čast da danas možemo biti u prigodi razgovarati s hrvatskom predsjednicom o mnoštvu pitanja koja mogu unaprijediti odnose između BiH i Hrvatske i unutar BiH. Današnji razgovori iskorišteni su da naglasimo značaj u proteklom vremenu kako bi BiH zadržala svoj prioritet - euroatlantske integracije - poručio je Čović, a prenosi N1.
- Vjerujem da BiH zaslužuje i daljnju pažnju vas i vaše administracije i vaš utjecaj unutar EU, gdje nam možete pomoći da naš kandidacijski status ne bude neka daleka stvarnost - dodao je.
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako se posljednjih tjedana u medijima u obje zemlje stvarala negativna klima, ne samo oko posjeta BiH, već i općenito oko odnosa i namjera.
- Vrijeme je da u izravnom razgovoru, ne samo s članovima predsjedništva, već i s bosanskohercegovačkom javnošću, sva tri naroda, pošaljem jasne poruke, jer nažalost posljednjih se tjedana puno toga izvlačilo iz konteksta, i meni i Hrvatskoj se stavljalo na dušu - izjavila je hrvatska predsjednica.
- Dijalog je najbolji put prema naprijed, pogotovo ako postoje nedoumice, kao predsjednica RH moja prva dužnost je štititi interese Hrvatske i hrvatskog naroda, no isto tako mi je dužnost graditi mir sa svim drugim, pogotovo susjednim državama. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine.
- Republika Hrvatska je činjenicom dijeljenja 1001 kilometara duge granice s Bosnom i Hercegovinom, svojim Ustavom, ali i kao država potpisnik Washingtonskog i jamac provedbe Daytonskog sporazuma obvezana pozorno pratiti procese u Bosni i Hercegovini i prijateljski iznositi moguće izazove koje uočava. To se nikako ne može tumačiti miješanjem u unutarnja pitanja susjedne države jer Republika Hrvatska pri tome polazi od i zagovara temeljna načela na kojima je uspostavljena Bosna i Hercegovina, a ne pojedina rješenja. Upravo je na čelnicima Bosne i Hercegovine preuzeti odgovornost za osiguranje njezine bolje budućnosti, koju je odlučila ostvariti po transformacijskom modelu članstva u Europskoj uniji. U tome, Bosna i Hercegovina je osebujna, zbog svog temelja na jednakosti njezinih konstitutivnih naroda i osiguravanja ravnopravnosti svih njezinih građana, posebice pripadnika različitih manjina. Mnogima je u svijetu to teško razumjeti, ili to ne žele, pribjegavajući pojednostavljivanju. Neki pak namjerno žele zamagliti takvo utemeljenje Bosne i Hercegovine i težište stavljaju na jedan od ta dva elementa.
- Podnošenjem zahtjeva za članstvo i njegovim prihvaćanjem od strane Europske unije Bosna i Hercegovina prihvatila je ujedno monitoring nad ostvarivanjem obveza koje to za sobom povlači. Taj je put Republika Hrvatska prošla i mi jako dobro znamo koliko je zahtjevan. Zato, vjerujući u iskrenost opredjeljenja državnih tijela Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, želimo joj, kao susjednoj zemlji, državi triju ravnopravnih naroda i domovini hrvatskoga naroda, pružiti svu moguću pomoć da ga što prije prijeđe.
- Možda nema država u svijetu koje su upućenije jedne na drugu; povijesno, gospodarski, prometno, kulturno, kao naše dvije države. Osim toga, Bosna i Hercegovina država je i domovina i hrvatskoga naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana i svojom dužnošću i svojim osjećajima, ali i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru i naciju.
- Hrvati u Bosni i Hercegovini su njezin konstitutivni narod, koji u konzumiranju svojih suverenih prava ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima. Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu bili i neće biti nacionalna manjina. I nisu ničim zaslužili da ih itko takvima smatra niti će to dopustiti. Hrvati su u Bosni i Hercegovini stoljećima živjeli, žive i živjet će, a Hrvatska će uvijek biti s njima. Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku, te očuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske.
- Svojom potporom ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini ujedno izražavam punu potporu napretku Bosne i Hercegovine na svakom planu njezina razvoja, za bolji život svih njezinih građana. U ovom trenutku je ključno osigurati da nakon jesenskih izbora Bosna i Hercegovina osigura puno djelovanje svojih institucija i ne završi u njihovoj paralizi i nefunkcionalnosti, poput stanja u Gradu Mostaru. Dogovor oko reforme izbornog zakonodavstva koja bi trebale osigurati provođenje odluka Ustavnog suda BiH, presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, u skladu s poštivanjem ravnopravnosti i konstitutivnosti svih triju naroda, a slijedom temeljnih načela Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, trenutno je ključan izazov. Tu je potrebna politička hrabrost i mudrost.
- Želim da Bosna i Hercegovina ostvari sve svoje razvojne potencijale i tome sam, kao predsjednica vama najbliže države i članice Europske unije, spremna pružiti svu daljnju moguću potporu. Bosna i Hercegovina nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svoga europskog puta od Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom, odnosno Akcijski plan za članstvo oko kojeg postoji suglasje.
- Sigurna sam da dijelimo uvjerenje kako je za ostvarivanje toga cilja suradnja u svim područjima između naših dviju država od najveće važnosti. Stabilnost i dinamična razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine isto je tako važna za Republiku Hrvatsku i za cijelu jugoistočnu Europu. U tom kontekstu perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji od prvorazredne je političke, gospodarske, kulturne i sigurnosne važnosti. Ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini neizostavan je dio toga puta. Uvjerena sam da je upravo hrvatski narod u Bosni i Hercegovini najsnažniji motor procesa europskih integracija te da je to zalog daljnjeg razvoja međudržavnih odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i zajedničkog napretka - poručial je predsjednica u svom govoru.
Potom su uslijedila pitanja novinara. Predsjednica je potvrdila da je bila govora o izbornom zakonu.
- Držimo da je poštivanje Ustavnog suda neophodno, kako stanje ne bi bilo kao u Mostaru. Ali o elementima izbornog zakonodavstva, tu se nikada nismo uplitali i nećemo - kazala je Grabar Kitarović.
Na pitanje kakav je stav o Pelješkom mostu te ima li dogovora, predsjednica je rekla da nema nikakvih prepreka za njegovu izgradnju.
- Držim da se to pitanje nepotrebno razvilo u bilateralno pitanje. Most nije usmjeren prema BiH, već je tu da se omogući slobodna plovidba i to je pitanje povezivanja hrvatskog teritorija, a omogućit će i da Neum bude prekrasan turistički grad, a ne tranzitni centar. Zato ponavljam, to je unutarnje razvojno pitanje RH i nema nikakvih naprijateljskih namjera prema BiH - rekla je hrvatska predsjednica.
Upitana je li BiH sigurnosni izazov za Hrvatsku, Grabar Kitarović je odgovorila:
- Svakakve izjave su mi pripisivane, iako su izvučene iz neautoriziranih članaka. Treba raditi na tome da sigurnosna situacija postane čista i mislim da je došlo do buke u kanalu među našim sigurnosnim službama. Stvarnost je da moramo biti povezani i budni na bilo kakve prijetnje našim državama, a tu ne mislim samo na terorističke prijetnje i vjerujem da se može još bolje surađivati - kazala je na kraju obraćanja medijima Kolinda Grabar Kitarović.
24sata © 2026
