Koptski papa stigao u Hrvatsku

Patrijarh Aleksandrije i poglavar Koptske staroistočne pravoslavne Crkve iz Egipta papa Tawadros II. boravi od subote u četverodnevnom posjetu Hrvatskoj gdje će pohoditi zajednicu koptskih vjernika, a također će se sastati s državnim i vjerskim čelnicima.

Koptska staroistočna pravoslavna Crkva, koja u Hrvatskoj pastoralno brine za rastuću zajednicu Kopta iz Egipta, prvi je put služila liturgiju za svoje vjernike u studenom 2021. godine u Jastrebarskom.

Odnedavno to čini i u Zagrebu, u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati, gdje će Tawadros u nedjelju predvoditi Božansku euharistijsku liturgiju prema aleksandrijskom obredu.

Prema procjenama, u Hrvatskoj ima više od 500 koptskih kršćana, a broj im raste i za njih se već organizira bogoslužje u više hrvatskih gradova, među njima i u Slavonskom Brodu. Koptsku Crkvu u Hrvatskoj vodi svećenik o. Tadros Riad koji je u ožujku najavio dolazak koptskog pape.

Podrijetlo Koptske crkve u drevnoj Aleksandriji

Koptska pravoslavna Crkva je staroistočna kršćanska Crkva koja potječe od drevne kršćanske Aleksandrije još iz apostolskih vremena, a koja se razvila u Egiptu i u kojoj je nastalo prvotno kršćansko monaštvo i pustinjaštvo. Njezin je osnivač sveti Marko evanđelist, a osnovao ju je negdje između 42. i 62. godine. 

 Kopti su kršćani Egipta. Naziv 'Kopt' dolazi od arapskoga 'gibt' ili 'kibt', što je izvedenica grčke riječi 'Aigiptos', a znači jednostavno Egipćanin. Osvojivši Egipat u 7. st., Arapi su tako nazvali autohtono hamitsko stanovništvo koje su pokorili i nakon čega provode snažan proces arabizacije i islamizaciju.

Ime je ostalo vezano prvenstveno uz one koji su ostali kršćani i zadržali staroegipatski jezik i kulturu.

U kršćanstvu, naziv 'koptski' označava i poseban obred (kao rimski, bizantski...) i jednu posebnu Crkvu na istoku.

Raskol u Kalcedonu 451. godine

Prije Velikog raskola 1054. godine, Kopti su odvojeni od ostatka Crkve za vrijeme Sabora u Kalcedonu 451.

Njihova Crkva odvojila se od sveopće Crkve Rima i Carigrada poslije Kalcedonskog koncila zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva.

 Uz Koptsku, u drevne crkve spadaju Armenska, Sirijsko-jakobitska i Etiopska Crkva.

Te Crkve danas se nazivaju "staroistočne", "orijentalne" ili "predkalcedonske" Crkve. Patrijarh Koptske Crkve nosi naziv "patrijarh i papa aleksandrijski".

Klasični koptski jezik - bohairski - još se dijelom koristi u bogoslužju, premda danas prevladava arapski, a dijelom je zadržan i grčki (zazivi npr. 'Kyrie, eleison').  Danas riječ 'Kopti' označava  i etničku i religijsku pripadnost.

Mete progona od davnina

Kroz povijest, pripadnici Koptske crkve bili su konstantno proganjani. U vrijeme vladavine Rimljana su, kao i Židovi, pretrpjeli velike progone zbog svoje čvrste vjere  kao i činjenice da su odbijali klanjati se carevima. 

Godine 641. godine počela su arapska osvajanja, a Rimljani su svrgnuti s vlasti u Egiptu. Ono što se na početku činilo kao olakšanje za Koptsku crkvu, kasnije je postao još krvaviji progon, ropstvo i mučeništvo. 

Društvena snaga i kontrola Arapa nad svim aspektima življenja za Kopte su značili ponovno promjenu jezika i kulture ali i sukob sa  islamom koji je u to vrijeme bio nova religija. Tijekom stoljeća, kršćanstvo je u Egiptu izgubilo uporište i većina je prešla na islam.

U današnje vrijeme, Kopti su česta meta džihadističkih terorističkih skupina. 

Papa Franjo je tijekom susreta s patrijarhom Tawadrosom u Rimu 2023. godine priznao kao mučenike 21 koptskog pravoslavnog kršćanina kojima su džihadisti Islamske države na libijskoj obali 2015. godine odrubili glave.

 Danas Kopta ima između 15 i 20 milijuna, od čega jedan dio već živi na svim kontinentima svijeta, a Crkva ima oko 140 metropolija i biskupija. U samom Egiptu Kopti čine oko 10 posto stanovništva. Koptska je Crkva otvorena i aktivna u ekumenskom dijalogu i suradnji sa svim kršćanskim Crkvama.