Kratki vodič za preživljavanje u slučaju da država bankrotira

U slučaju bankrota države, kuna bi dramatično devalvirala, a javni sektor morao bi prepoloviti plaće. Stručnjaci savjetuju što građani mogu učiniti već sada da spase vrijednosti koje posjeduju, ali dodaju - grčki nam je scenarij bliži nego argentinski...

- Kad zemlja bankrotira, dolazi do dubinskih potresa. Velike, moćne tvrtke, koje su se do jučer činile neuništivima, prestaju s radom; policija prestaje raditi, u prodavaonicama nestaje hrane, poštari prestanu raznositi poštu, mirovine prestanu dolaziti, banke zatvaraju vrata, a bankari s ušteđevinama građana bježe iz zemlje...

Tako su zapadne novine opisale posljedice strašnog argentinskog bankrota iz 1999. godine. On je uzrokovao pad vlade, nemire, nasilje, kaos. Bogati Argentinci kupili su zlato, strane dionice, iznijeli novac iz zemlje i pretvorili ga u čvrstu valutu. Oni koji su utočište tražili u zemlji i nekretninama, pogriješili su. Njihova je vrijednost nakon sloma strmoglavo pala. Posljednji aktualni kolaps javnih financija te latinoameričke države mnogo je blaži. Do njega je došlo zbog špekulacija investicijskih fondova, koji su jeftino kupili argentinski dug a potom ga nisu htjeli reprogramirati nego su tražili automatsku naplatu. Kad je Argentina objavila da to nije u stanju izvesti, proglašen je bankrot, utješno govoreći, manjih razmjera. Argetinske obveznice sad su još jeftinije pa su ih barakude investicijskog kapitala pokupovale u još većoj količini, a čim država provede određene mjere i dobije kredit, vlasnici obveznica tražit će naplatu u punom iznosu. Dio Argentinaca stradat će: neki će ostati bez posla, valuta će oslabjeti, cijene nekretnina pasti, ali će se u dogledno vrijeme zemlja izvući. Kako na mogući bankrot gledaju rijetko uspješni obrtnici ispričao nam je Thomislav Cerovečki koji je treća generacija poznatog kišobranskog zanata.

>>>Više pročitajte u Expressu...