Kremlj: 'Pravo lice NATO-a je instrument agresije i sukoba'

NATO je "instrument agresije i sukoba", priopćio je u ponedjeljak Kremlj, dok se očekuje da će glavni tajnik NATO-a Mark Rutte danas pozvati zemlje članice da za 400 posto povećaju kapacitete proturaketne i zračne obrane.

"NATO, nakon što je skinuo masku, na svaki mogući način pokazuje svoje pravo lice instrumenta agresije i sukoba", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na redovitom brifingu za novinare.

U međuvremenu, Rutte će u govoru u Londonu pozvati članice zapadnog vojnog saveza na povećanje kapaciteta zračne i proturaketne obrane za čak 400 posto, što je jedan od prioriteta predstojećeg samita NATO-a krajem mjeseca u Hagu.

Rute želi da članice NATO-a podrže novi cilj izdvajanja za obranu od 3,5 posto BDP-a do 2032. te da se obvežu na izdvajanje 1,5 posto BDP-a na šire područje sigurnosti, uključujući kibernetičku sigurnost i kontrolu granica. Time bi se ostvario cilj američkog predsjednika Donalda Trumpa o izdvajanju pet posto BDP-a za obranu.

PLAN Ministri NATO-a razgovarat će o povećanju obrambenih troškova uoči ključnog samita u Haagu

Rutte je prošli mjesec rekao da očekuje da se na samitu 24. i 25. lipnja postigne dogovor oko tih ciljeva.

U govoru u londonskom think-tanku Chatam House glavni tajnik će istaknuti da bi NATO, da ostane vjerodostojno sredstvo odvraćanja i obrane, trebao ne samo povećati izdvajanje za zračnu i proturaketnu obranu za 400 posto, već se mora opremiti i tisućama oklopnih vozila i tenkova te milijunima topničkih granata.

"Vidim kako Rusija u Ukrajini sije teror iz zraka, moramo ojačati štit koji brani naše nebo", poručit će Rutte u govoru.

"Činjenica je da moramo napraviti kvantni skok u našoj kolektivnoj obrani. Činjenica je da moramo imati više snaga i sposobnosti da u potpunosti provedemo planove obrane. Činjenica je da opasnost neće prestati niti kad završi rat u Ukrajini", stoji u nacrtu govora.

DVOTJEDNI VOJNI MANEVRI Započele vojne vježbe NATO-a na Baltičkom moru. Moskva tvrdi: 'Ovo je provokacija!'

Kako rat u Ukrajini ne jenjava, europske zemlje su pod pritiskom da više izdvajaju na obranu, posebice nakon što je Trump signalizirao promjenu politike glede kolektivne obrane.

Nekoliko zemalja, poput Velike Britanije, to već radi i namjerava do 2027. povećati izdvajanje za obranu s 2,3 posto na 2,5 posto BDP-a te na tri posto u razdoblju nakon 2027. Njemačka planira povećati broj aktivnih vojnika za 50.000 do 60.000, u skladu s novim ciljevima NATO-a.

SAD je 2024. godine bio odgovoran za 64 posto izdvajanja za obranu u savezu, a europske članice i Kanada za 36 posto, prema izvješću, koje je također istaknulo da su prošle godine 22 od 32 članice postigle cilj od trošenja najmanje dva posto BDP-a na obranu.