News

Komentari 17

Letio je 33 sata iznad Atlantika: Od iscrpljenosti je halucinirao, mislio je da vidi duha u kabini

Letio je  33 sata  iznad Atlantika: Od iscrpljenosti je halucinirao, mislio je da vidi duha u kabini

Na današnji dan 1927. Charles Lindbergh krenuo je sasvim sam bez zaustavljanja preletjeti Atlantski ocean. Put od New Yorka do Pariza dugačak 5816 km preletio je za 33 sata i 30 minuta

Prema Winstonu Churchillu, Charles Lindbergh je bio 'sve što muškarac treba reći  sve što muškarac treba napraviti i sve što muškarac treba biti'. 

Sretni Lindy, Usamljeni orao ili pravim imenom Charles Augustus Lindbergh Jr. bio je prvi čovjek koje je potpuno sam bez zaustavljanja preletio Atlantski ocean. Put od New Yorka do Pariza dugačak 5816 km preletio je za 33 sata i 30 minuta, čime je postao međunarodna zvijezda,  najslavniji pilot svih vremena.

U njegovom životu nije manjkalo svih onih elemenata koji čine blockbuster film – herojskih podviga, trilera, tragedije, politike pa sve do neobičnih ljubavnih zapleta.

Izazov koji nije htio propustiti

Rođen je u Detroitu 1902. godine, a najranije razdoblje svojeg života proveo je na farmi u Minnesoti. 

Nakon srednje škole upisao je strojarstvo na Sveučilištu u Wisconsinu, no tamo se nije dugo zadržao. Brzo je odustao od studiranja i krenuo na obuku za letenje.

Kupio je Jenny, dvokrilac kojim je proputovao zemlju te se 1924. upisao u vojnu zrakoplovnu školu, koju je završio kao najbolji u generaciji. Postao je vojni pilot 1926. te je zbog svojih sposobnosti postajao sve cjenjeniji.

Charles Lindbergh

Lindbergh je u zraku radio svašta – bio je rezervni i testni pilot u američkoj vojsci, pilotirao je poštanskim avionom tvrtke Robinson koja je prevozila poštu iz St. Louisa u Chicagu i nastupao kao kaskader na sajmovima i aeromitinzima. Stalno u potrazi za novim izazovima u zraku, nije mu promaknuo natječaj kojeg je raspisao njujorški biznismen Raymond Orteig i sam bio fasciniran avijacijom.

Ponudio je nagradu od 25 tisuća dolara, ekvivalentno današnjih oko 350 tisuća dolara, onome tko prvi bez zaustavljanja preleti Atlantik.

No Lindberghu novac nije bio presudan da se odvaži za takav pothvat. Za njega je to bio izazov. Preletjeti Atlantik bio je naprosto golemi izazov za najodvažnije i najhrabrije pilote. Htio je učiniti ono što su mnogi pokušali ali nisu uspjeli. Naime, u ranijim pokušajima prelijetanja preko Atlantika mnogi su poginuli, a iznos nagrade jedva da je pokrivao troškove takvog pothvata.

Avion su mu prozvali letećim rezervoarom za gorivo

Avion za transatlantski let nazvan je Spirit of St. Louis,a izrađen je prema Lindberghovim uputama.Umjesto klasičnog sjedala, u avion je stavljena pletena stolica kako bi bio što lakši. U njemu nije bilo mjesta za padobran ni radio, jer je sav raspoloživi prostor bio predviđen za rezervoar s gorivom. Zbog svega toga mnogi su ga smatrali luđakom, a avion prozvali letećim rezervoarom za gorivo. 

Charles Lindbergh

Noć prije samog leta, 20. svibnja.  Charles nije oka sklopio. U zoru je stigao u zračnu luku Roosevelt i poletio u točno 7 sati i 52 minute. Bilo mu je teško poletjeti jer je pista  zbog višednevnih kiša bila blatnjava.  Žice dalekovoda u blizini piste bile su mu prva prepreka. Uspio ih je preletjeti za jedva nekih šest metara. 

Charles je tijekom leta često prilagođavao brzinu i visinu leta zbog promjenjivog vremena, ali i zbog uštede goriva,

Teško mu je bilo ostati i budan. Stoga je otvarao prozore nadajući se da će ga razbuditi ledeni oceanski zrak, a kada ni to nije pomagalo, letio je nekoliko metara iznad mora, na visini na kojoj ga valovi mogu prskati po licu.

Zbog iscrpljenosti i pomanjkanja sna pri kraju putovanja počela su ga mučiti priviđenja i halucinacije. Poslije je ispričao kako mu se u jednom trenutku učinilo da vidi duha u kabini.

Globalna zvijezda

Za vrijeme leta, na oba kontinenta vladalo je masovno uzbuđenje. Ljudi su bili prikovani za svoje radio prijamnike.i Čekali su bilo kakve vijesti o ishodu ovog povijesnog pothvata. Konačno, na radiju su javili da su Lindberghov avion vidjeli iznad Irske.

Parižani su u kolonama jurili prema aerodromu kako bi dočekali odvažnog pilota. Sam Lindberhg nije imao pojma što ga čeka nakon slijetanja.

Svjetla grada i ubrzo zatim Eiffelov toranj ugledao je u 22 sata. U tom trenutku znao je da mu do odredišta treba još dvadesetak minuta. 

U 22:24 sata, 21. svibnja 1927. godine sletio je pred gomilu od 150 tisuća ljudi koji su ga došli s ovacijama.

Povijesni transatlantski let učinio je Lindbergha globalnom zvijezdom. Sljedećih nekoliko godina, putovao je i u svojim govorima promicao razvoj avijacije.

Historical - Jan. 1, 1920

Bio je visok i zgodan, žene su ga obožavale, a muškarci su mu se divili. Slava i obožavatelji pratili su ga gdje god se pojavio. Poštom je dobivao stotine bračnih ponuda, a tvrtke su mu nudile milijune da dođe raditi za njih. No za Lindbergha, stvar zapravo nikad nije bila u novcu. 

Zločin stoljeća

Na putovanju u Meksiku upoznao je buduću suprugu Anne Morrow, kćer američkog ambasadora. Vjenčali su se nakon par mjeseci veze. Charles je suprugu naučio letjeti pa je ona postala i njegov kopilot. Nekoliko godina nakon povijesnog leta sa suprugom se skrasio u New Jerseyju.

Uskoro se obitelji dogodila strašna tragedija. Početkom 1932. iz obiteljske kuće otet je Lindbergov 20-mjesečni sin, Charles Lindbergh Jr. Otmičari su za sina tražili 50 tisuća dolara u gotovini. Ponude za pomoć u potrazi za počiniteljem stizale su sa svih strana, a pomoć je ponudio čak i ozloglašeni mafijaš Al Capone, koji se tada nalazio u zatvoru.

Obitelj je platila traženu otkupninu, no sin nikad nije vraćen obitelji. Tjednima kasnije, izmrcvareno i poluraspadnuto tijelo djeteta pronađeno je u šumarku pored ceste, tek sedam kilometara od doma Lindberhovih.

Doprinos svemirskom programu i - medicini

Osim pionirskog podviga u avijaciji, Lindbergh je dao svoj doprinos u stvaranju svemirskog programa. Sprijateljio se s Robertom Goddardom, američkim fizičarem i izumiteljem, poznatog po tome što je prvi napravio i testirao raketu na tekuće gorivo. Uvjeren kako su Goddardova otkrića prvi korak u omogućavanju leta na Mjesec, Lindbergh je uvjerio filantropa Daniela Guggenheima da financira njegov rad na raketama s 100.000 dolara. 

Osim svemira, Lindbergh je imao interes i za medicinu. Inspiriran problemima koje je njegova sestra imala sa srčanim bolestima, svoje poznavanje mehanike povezao je s biologijom pa je u ranim tridesetima s francuskim znanstvenikom i Nobelovcem Alexisom Carrelom radio na razvoju umjetnog srca.

Lindberhov život, međutim, pratile su i mnoge privatne ali i političke kontroverze. Njegova politička uvjerenja tih 30- ih godina, u vrijeme dok se zahuktavao Drugi svjetski rat, doveli su ga u problematičnu poziciju u Sjedinjenim Državama.

Lindbergh, naime,  nije skrivao impresioniranost njemačkom zračnom flotom  i otvoreno je zagovarao politiku nemiješanja SAD-a u sukobe u Europi. Zbog svega toga, mnogi su ga smatrali simpatizerom nacista.

 Ipak, nakon napada na Pearl Harbor, priključio se zračnim snagama američke vojske. Za vrijeme boravka u Europi, Lindbergh je održavao dugogodišnje veze s dvije sestre, s kojima je imao sedmero djece. Umro je na Havajima od raka u 74 godini života.

Najčitaniji članci