'Uvođenjem eura ukrcali bismo se na brzi vlak prema Grčkoj...'

Sjednica Sabora i u petak je tradicionalno započela stankom. Prvi ju je zatražio Ivan Lovrinović u ime Promijenimo Hrvatsku kako bi progovorio o inicijativi uvođenja eura za koju smatra da je štetna.  

Zatražili ju je potom i Davor Vlaović u ime HSS-a zbog elementarnih nepogoda od suša u većini županija i nadoknađivanju šteta te Ivan Vilibor Sinčić u ime Živog zida kako bi progovorio o problemima i perspektivama u poljoprivredi. 

Ivan Lovrinović (PH) smatra da je brzo uvođenje eura štetno te da o tome treba razmišljati tek za 10 godina. Poručuje kako je to u interesu jedino banaka i uvoznika. 

- Kuna je od svog uvođenja pa sve do danas bila neželjena valuta. Bankama je uvođenje eura u interesu jer se zadužuju u inozemstvu pa moraju vratiti pozajmice u toj valuti. Uvoznicima jer mogu kalkulirati u domaćoj valuti i nemaju rizika. Potiče se građanstvo na još veće zaduženje - poručio je Lovrinović dodavši kako ni razvijene zemlje poput Danske i Švedske nisu uvele euro.

- Zašto Vlada želi uvesti euro? Pa ona i onako sluša Bruxelles i ne brine o nacionalnom interesu. O tome treba početi razmišljati tek za 10 godina jer ionako imamo puno problema - poručio je. 

Naglasio je kako ćemo se uvođenjem eura ukrcati na brzi vlak prema Grčkoj.

Ivan Vilibor Sinčić u ime Živog zida istaknuo je kako je stanje u hrvatskoj poljoprivredi katastrofalno.

Prema statistici Državnog zavoda za statistiku, poručio je, izgubili smo u odnosu na prošlu godinu 22 posto proizvodnje kukuruza, 16,4 posto soje te 10 posto proizvodnje sjemenskog krumpira u zadnjih dvadesetak godina.

Perspektivu vidi u uzgoju konoplje i to u tri segmenta; u medicinske, poljoprivredne i rekreativne svrhe. I zato Živi zid predlaže izmjene Zakona o suzbijanju upotrebe droga.

- Svjetski trendovi daju novo svijetlo o mogućnostima konoplje. Može se proizvoditi više od 25.000 proizvoda. U Hrvatskoj je dozvoljen uzgoj industrijske konoplje. Mi predlažemo da se za industrijsku proizvodnju koristi cijela biljka, bez ikakvih ograničenja - rekao je Sinčić naglasivši kako konoplja ima ogroman potencijal u liječenju AIDS-a, PTSP-a, astme, glaukoma, ekcema.
Predložio je i da se Imunološki zavod bavi proizvodnjom konoplje u medicinske svrhe te da se dopusti osobni uzgoj do šest stabljika konoplje.

Nakon stanki, zastupnici su nastavili sjednicu sa raspravom o Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM) za 2016. godinu, nakon čega bi trebali glasovati o dosad raspravljenim točkama.

Prema izvješću, HAKOM je u 2016. godini ostvario oko 77 milijuna kuna prihoda, što je oko tri posto manje u odnosu prema 2015. godini, a ukupni rashodi iznosili su oko 82 milijuna kuna, što je oko 20 posto manje od planiranog, pokazuje godišnje izvješće.
Ukupna ulaganja HAKOM-a za 2016. godinu iznosila su oko 15 milijuna kuna, što je oko 47 posto više od ulaganja 2015. godine.
Tijekom 2016. godine HAKOM je naplatio oko 730 milijuna kuna prihoda u korist državnog proračuna Hrvatske, i to na ime naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, adresa i brojeva te naknada za ovlasti i dozvole.

Burna rasprava o HAKOM-u: 'Vi ste prekršajno prijavljeni'

Nakon što je čelnik HAKOM-a Dražen Lučić predstavio izvješće, na njega su paljbu ispalili Mostovci koji ga duže javno u Saboru prozivaju za represivnu politiku, deliberalizaciju tržišta, isplaćivanje plaća radnicima koji ne dolaze na posao.

Miro Bulj spočitnuo mu je da u svom izvješću ne spominje pravomoćnu presudu u kojoj je osuđen zbog pokušaja zabrane rada sindikata.

- Vi ste osuđeni za zabranu djelovanja sindikata. Ne spominjete da ste trošili 240.000 kuna na odvjetničke usluge - poručio mu je Bulj.

Lučić mu je odgovorio kako u HAKOM-u nitko nije osuđen te da nije zabranjen sindikalni rad, no Nikola Grmoja mu je poručio da iznosi neistine te da će mu donijeti presudu.

- Vi ste prekršajno kažnjeni za zabranu sindikata. Nije u redu da ovdje pred Hrvatskim saborom iznosite neistine. Ja ću vam kasnije donijeti tu presudu. Da je protiv mene potvrđena optužnica, ja bih dao ostavku i ne bih se uopće pojavio ovdje braniti izvješće. Vama je već jedno izvješće ovaj Hrvatski sabor srušio - poručio je Grmoja pa nastavio kako HAKOM za Lučićevog mandata ima veće rashode od prihoda te da se dodvorava velikim operaterima.

- Nesrazmjer prihoda i rashoda je posljedica politike Vijeća, odnosno predsjednika vijeća Lučića da smanji prihode s namjerom kako bi prikazao da on malo uzima od tržišta i da se dodvori velikim operaterima što njima predstavlja izravnu uštedu od oko 50 milijuna kuna godišnje- istaknuo je, ali nije tu stao. Bacio je drvlje i kamenje po Lučiću zbog njegovih troškova.

- Ovo izvješće potpuno je nerealno hvalisanje bez imalo kritike. Navode se da su realizirana ulaganja veća od planiranih za 80 posto zbog izgradnje podružnice u Splitu. Javnost treba znati da je zgrada od 200-tinjak kvadratnih metara u Splitu koštala 6,4 milijuna kuna, preko 4000 eura po kvadratu, a da zgrada ni danas nema svoju funkciju kontrolnog mjernog središta jer prema prostornom planu nije moguće postaviti antene. O odgovornom gospodarenju i racionalnoj javnoj nabavi smo imali prilike čitati u medijima. Podsjetimo se na kupovinu kravata za 86.000 kuna, na kupovinu darova za zaposlenike, na plaćanje 35 sati edukacije čak 147.000 kuna, 3100 kuna po satu... Podsjetimo na rastrošne domjenke, na egzotična putovanja, hodočašća, Dubai... - nabrajao je Grmoja, a dotaknuo se i Ivane Mađer, supruge savjetnika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović za koju kaže da je dobivala plaću, a uopće nije dolazila na posao.

Lučić se osvrnuo na troškove putovanja i poručio Grmoji da nigdje nije putovao.

- Imate na stranicama HAKOM-a za svakog zaposlenika HAKOM-a gdje putuje, gdje je bio, što je radio i zašto je bio. Dobar dio tih putovanja su plaćeni troškovi od Europske komisije, a što se tiče mojih putovanja nisam nikad bio u Dubaiju. I ne samo to. U 2016. godini gotovo da uopće nisam putovao iz jednog privatnog razloga koji ću vam sad reći, a to je da mi je supruga bila u visokom stupnju trudnoće, rizične trudnoće i rodila mi se beba tako da s tim putovanjima uopće niste u pravu. Ja sam bio najviše u Zagrebu - odgovorio je Lučić.

Nakon burne rasprave o HAKOM-u, zastupnici su izglasali nekoliko Zakona. Jednoglasno su podržali Strategiju prostornog razvoja RH. Nadalje, sa 84 glasa za, 18 protiv i 14 suzdržana podržali su i izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tzv. lex šerif. Izglasali su još i stečajni zakon kojeg su podržala 103 zastupnika dok ih je 13 bilo suzdržano, a tri protiv. Odbili su prijedloge Zakona SDP-a o kvaliteti i logistici u zdravstvu, ali i o tržištu nafte i naftnih derivata, ali i predložene izmjene Darinka Dumbovića (Narodna stranka- reformisti) Zakona o područjima posebne državne skrbi.