Nema poreza na nekretnine, ali stiže 'zeleni porez' na aute?

Prosječna starost automobila u Hrvatskoj je 12 i pol godina. Rezultat je to poglavito recesije, vozni park je zastario. Tri četvrtine vlasnika automobila ne plaćaju porez na cestovna motorna vozila, što znači da su im automobili stariji od 10 godina. I to želimo promijeniti. Za sada nije predviđen tzv. zeleni porez, ali moramo početi voditi računa o tome jer pojedinci su postali relevantni na domaćim i svjetskim tržištima, rekao je ministar financija Zdravko Marić u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:30

Kazao je u ponedjeljak da bi se od početka iduće godine primjenjivao novi zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave te poručio da mu je u fokusu do kraja ove godine refinanciranje dugova cestarskog sektora.

Prijedlog novog zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave trebao uskoro naći na sjednici Vlade, a da bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2018.. godine. Cilj je novog zakona, kazao je, pojednostaviti sustav, ali i osnažiti proračune jedinica lokalne samouprave. 

Podsjetio je da je taj prijedlog bio 40 dana u javnoj raspravi, tijekom kojih su pristigli konstruktivni i dobri komentari. Govoreći o samom zakonskom rješenju, kazao je da u načelu, sav prihod od poreza na dohodak ide jedinicama lokalne i područne samouprave.

"Dakle država, centralna država više neće taj prihod niti vidjeti. Onaj dio fonda izravnanja smo zadržali i moramo zadržati obzirom na činjenicu da i dan danas postoji poprilično velika razlika u gospodarskoj, a onda i proračunskoj snazi pojedinih gradova, županija i općina. Taj fond bi zapravo nivelirao razliku u stupnju gospodarske razvijenosti kako bismo omogućili jedna uvjete građanima nevezano bili oni recimo u Zagrebu, Slunju, Slavonskom brodu ili na nekom otoku iz razloga jer je lokalnoj samoupravi prepušteno 2003. godine funkcionalna decentralizacija u smislu školstva, zdravstva, socijale i vatrogastva", naveo je ministar.

Zakonom se namjerava na jednostavniji, razumljiviji i pravedniji način definirati sustav raspodjele prihoda od poreza na dohodak, sustav fiskalnog izravnanja jedinica lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave te sustav financiranja decentraliziranih funkcija.

Također, namjera je definirati sustav koji će svim jedinicama lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave osigurati potencijal za pružanje usporedive razine javnih usluga, dok će se u okviru drugih zakonskih propisa poticati regionalni razvoj i demografska obnova.

Marić je potvrdio da u 2018. neće biti uvođenja poreza na nekretnine.

"Porez na nekretnine se tiče svakog od nas jer je specifično za našu zemlju to što imamo visok udio stambenog fonda u vlasništvu. O tom porezu se puno govorilo u prošlosti, dosadašnje vlade nisu razriješile tu problematiku, a kada je riječ o bilo kojem porezu, uvijek ima različitih mišljenja, što treba poštovati, ali i treba govoriti argumentirano, rekao je ministar i ponovio da je dosadašnji način oporezivanja imao svoje dobre strane, ali je prije svega nepravedan. S novim porezom bit će više reda u oporezivanju i bit će pravedniji za građane, a za veliku većinu poreznih obveznika ne bi se radilo o povećanju naknada", rekao je.

"Godinu mogu iskoristiti za uvođenje reda u imovinskopravnom sustavu. Počeli smo raditi na tome, radili smo osam mjeseci, radit ćemo i dalje, kaže ministar. Problematika komunalne naknade dodatno će se analizirati, kaže i naglašava da odgađanje poreza ne doživljava kao osobni poraz jer se ne radi o utakmici. Mislim da najviše gube proračuni lokalnih samouprava, mogli su dobiti održivi izvor prihoda, što ne dobivaju s komunalnom naknadom", dodao je.

Refinanciranje dugova cestarskog sektora

Marić je rekao i da mu je fokus do kraja godine refinancirati dugove cestarskog sektora, pri čemu će nastojat refinancirati i reprogramirati više od polovine od 5,3 milijarde eura aktualnog duga tog sektora, koji je u potpunosti uključen u hrvatski javni dug, odnosno poduprt garancijama države.

Gotovo tri četvrtine duga, po njegovim riječima, već je dospjelo ili brzo dospijeva, dakle ove godine ili iduće dvije odnosno tri godine.

"Dakle, produljenje ročnosti s jedne strane, a s druge strane iskoristiti situaciju na tržištima da smanjimo i cijenu tog duga", rekao je Marić.

"Što se međunarodnog tržišta tiče, kao neki bazni scenarij mogućnost je izdavanja jedne obveznice, koja bi između ostaloga bila poduprta garancijom Svjetske banke, međutim to još uvijek nije u potpunosti definirano", istaknuo je. 

Kaže i kako postoji dio duga koji neće dirati, jer je on je mahom od multilateralnih organizacija EIB-a, EBRD-a, koji je u smislu ročnosti, ali i same cijene vrlo zadovoljavajući.

Na pitanje hoće li se obveznica izdavati na europskom ili američkom tržištu, Marić je kazao da mu je u ovom trenutku europsko možda bliže.