Medicinsku sestru seksualno uzbuđivalo trovati svoje žrtve

Iako su serijski ubojice uglavnom muškarci, postoje i slučajevi kada su grozne zločine činile i žene. U novom specijalu 'Žene ubojice' svaki drugi dan donosimo vam 12 priča o ženama monstrumima čiji su zločini zgrozili javnost i istražitelje.

Jane Toppan , pravog imena Honora Kelley , rođena je 1857. godine. Jedna je od najgorih američkih serijskih ubojica koja je priznala 31 ubojstvo , a poznata je i kao žena koja je života lišila više nevinih i bespomoćnih ljudi nego bilo tko drugi.

Pokretanje videa...

00:40

24sata | Video: 24sata

O njezinom ranom djetinjstvu malo se zna. Poznato je da su joj roditelji bili irski imigranti , a majka Bridget joj je umrla od tuberkuloze dok je Jane još bila dijete.

Otac Paul bio je na glasu kao alkoholičar i ekscentrik , kojeg su zvali ''Kelley the Crack''. U godinama koje su uslijedile, govorkalo se da Janein otac ima psihičkih problema, a proširila se i priča da je sam sebi koncem zašio kapke dok je radio kao krojač. Ne zna se što je prava istina, no jasno je da je Jane odrastala u poprilično nepoticajnom okruženju.

Otac nju i sestru ostavio u prihvatilištu

Dvije godine nakon što mu je umrla supruga, Paul Kelley je tada 6-godišnju Jane i njezinu dvije godine stariju sestru Deliju Josephine odveo u žensko prihvatilište u Bostonu . Nikada se po njih nije vratio, a u dokumentima u prihvatilištu stajalo je kako su djevojčice spašene iz siromašnog doma. Navodno su Jane i Delia imale još jednu stariju sestru koja je poludjela te je u ranim 20-im završila u psihijatrijskoj instituciji.

Ubrzo nakon dolaska u prihvatilište, Jane je poslana imućnoj obitelji Toppan u državi Massachusetts gdje je radila kao služavka. Iako ju nikada nisu zakonski usvojili uzela je njihovo prezime i postala Jane Toppan . "Dobročinitelji" su ju često maltretirali i zlostavljali.

screenshot/YouTube

Kao medicinska sestra ispitivala lijekove na pacijentima

Godine 1885. počela se školovati za medicinsku sestru u bolnici Cambridge. Tijekom boravka, svoje je pacijente koristila kao pokusne kuniće u eksperimentima s morfijem i atropinom . Sama im je prepisivala doze kako bi vidjela kako će reagirati njihov živčani sustav. S tim je pacijentima provodila puno vremena i najčešće nije bila pod nadzorom pa je lažirala njihovu medicinsku dokumentaciju i kartone te im davala razne doze lijekova kako bi se onesvijestili pa ponovno probudili.

Trovanje pacijenata ju je seksualno uzbuđivalo

Ne zna se je li s pacijentima dok su bili u besvijesnom stanju imala seksualne odnose . No kada su je nakon uhićenja o tome pitali, odgovorila je kako joj je dovođenje bespomoćnih pacijenata na rub smrti davalo seksualno uzbuđenje.

Dok bi u bolesničkoj postelji gubili svijest, Jane bi ležala uz njih na krevetu i proučavala ih dok bi umirali u mukama . Prema nekim teorijama, takve pojave česte su kod ženskih serijskih ubojica, koje obično ubijaju kako bi dobile materijalno ili seksualno zadovoljstvo.

Zbog dobrog rada dobila preporuku za posao u prestižnoj bolnici Massachusetts General . Kasnije je tvrdila kako je tamo imala još nekoliko žrtava prije nego što je dobila otkaz. Nakratko se vratila u Cambridge, ali je ubrzo otpuštena zbog bezobzirnog propisivanja opijata.

Strihninom otrovala svoju polusestru i kćeri svog poslodavca

Nakon toga je počela raditi kao privatna njegovateljica te joj je tu karijera cvjetala, unatoč žalbama klijenata na sitne krađe.

S trovanjima je počela 1895. godine nakon što je ubila jednog poslodavca. Četiri godine kasnije svoju polusestru Elizabeth otrovala je dozom strihnina.

Godine 1901. uselila je kod obitelji Aldena Davisa kako bi brinula o njemu nakon što je ostao udovac. Davies, naravno, nije znao da mu je suprugu ubila upravo Jane. Za samo nekoliko tjedana ubila je i njega i njegove dvije kćeri . Zatim se vratila u rodni grad i počela udvarati suprugu svoje pokojne polusestre . Ubila je i njegovu sestru, a njega otrovala kako bi kasnije za njega mogla brinuti. Tako se dokazivala, a navodno je, kako bi pokazala empatiju, i sama popila otrov. Prevara joj nije uspjela pa ju je Davies izbacio iz kuće.

Članovi obitelji Davies ipak su tražili toksikološki test na Daviesovoj najmlađoj kćeri, a izvješće je potvrdilo kako je djevojčica bila otrovana. Jane Toppan je zbog ubojstva uhićena 29. listopada 1901. godine.

Sud ju oslobodio krivnje jer nije bila uračunljiva

Do 1902. priznala je 31 ubojstvo . Na suđenju 23. lipnja iste godine oslobođena je krivnje jer ju je sud proglasio neuračunljivom te ju osudio na doživotni boravak u psihijatrijskoj bolnici Tauton.

Ubrzo nakon suđenja, novine Williama Randolpha Hearsta, The New York Journal , objavile su njezino priznanje odvjetniku u kojem priznaje da je ubila 31 čovjeka. Tvrdili su i kako je željela da ju sud proglasi ludom i neubrojivom kako bi ipak imala šansu da jednog dana izađe na slobodu, no to nikada nije potvrđeno.

Do kraja života ostala je u umobolnici gdje je preminula 1938. godine.

Inspirirala knjige, filmove i predstave

Vjeruje se da je život Jane Toppan bio inspiracija za Bessie Denker , lik u romanu Williama Marcha ''The Bad Seed''. Kasnije je Maxwell Anderson roman pretvorio u film i predstavu. Jane Toppan je inspirirala i film 'Američka noćna mora'.