Tvrtke koje su "mobilizirane" na Banovini nisu prošle nikakav natječaj niti je javnost do objave 24sata znala ni približno koliko novca su dobile za rušenje i reciklažu materijala. Cijene su tri puta više nego u Zagrebu
ODGOVOR STOŽERU
Medved kaže da poštuje načelo transparentnosti, a skriva milijunske isplate na Banovini
Svaka tri mjeseca će se objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove. Stoji to jasno u Zakonu o obnovi, ali Vlada to uporno krši.
Ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved svaki tjedan na Vladi kaže koliko je objekata srušeno, koliko je pripadnika civilne zaštite i drugih službi angažirano, koliko je obroka podijeljeno i što su sve radili. Isto objavljuju i na svojoj internetskoj stranici.
Ali tim podacima nedostaju odgovori na pitanja koji za koje mnogi u šali kažu da definiraju osmi hrvatski padež, koruptiv: Koliko, komu i kada. Stožer civilne zaštite dosad nije objavio s kim su sklopljeni ugovori za rušenje na Banovini, koliko to plaćamo, koliko smo platili neke druge usluge koje su obavili privatnici. Ništa. A kamoli da stoje na njihovim stranicama ugovori s tim tvrtkama.
Prošlo je 10 mjeseci od petrinjskog potresa kada smo im poslali upit o tome. Pitanja su zaista jednostavna. S kojim tvrtkama su sklopljeni ugovori za rušenje, jesu li izabrani natječajem, koliko su kvadrata srušili i koliko im je plaćeno.
Odgovore smo čekali 22 dana, prvo su se pitanja negdje zagubila, pa su onda nakon požurnica i inzistiranja na pisanom, egzaktnom odgovoru, napokon i stigla. Polovična, ali su stigla. I dalje Stožer nije pobrojao sve tvrtke koje rade i dalje nisu rekli koliko je tko fakturirao računa za naplatu. Pitali smo ih to ponovno, te molili da nam jasno daju svrhe isplata. Nisu nam odgovorili, nego su poslali reagiranje u kojem kažu da smo zlorabili dostavljene podatke. Toliko o načelu transparentnosti na koje se pozivaju u svojoj reakciji.
Ono što su ipak otkrili je izuzetno dragocjeno jer se vidi kako se odluke o milijunskim poslovima donose diskrecijski, te da ni deset mjeseci od petrinjskog potresa nema nikakve javne nabave za ono što se radi na Banovini.
Odgovorili su da je ukupni fakturirano za rušenje i recikliranje građevinskog materijala 42,3 milijuna kuna. Srušeno je 55.000 četvornih metara objekata. Zakon propisuje najvišu cijenu po kvadratu za rušenje: 264 kune bez PDV-a, a za složenije građevine 301 kunu bez PDV-a.
Kada smo cijenu podijelili po kvadratu srušenog na Banovini, dobili smo iznos od 769 kuna. Istovremeno, u Zagrebu, gdje se provode javne nabave za svaku kuću posebno, što je znatno sporije, prosječna ugovorena cijena rušenja 21 kuće je 237 kuna po kvadratu. Fond za obnovu koji provodi tu nabavu nam je odgovorio da je u tih 237 kuna i PDV i obveza izvođača radova da reciklira i/ili legalno odloži srušeni građevinski materijal.
Razlika u cijeni je frapantna. Napomenimo: s recikliranjem. Stožer je u svom reagiranju rekao da smo zlonamjerno zbrojili cijenu uklanjanja objekata, recikliranja i podupiranja u cijeni rušenja po kvadratu. No, isto to smo uradili i u Zagrebu. Dakle, podaci su usporedivi. Čak i ako se uzme u obzir da je rušena armirana zgrada Petrinjka, te da je rušenje u centru Petrinje kompliciranije i skuplje zbog štićenog dobra, opet je razlika prevelika.
Naš tekst je jako razljutio i vodstvo Braniteljsko građevinske zadruge Osijek. Od spomenutih 42,3 milijuna kuna, Stožer je dosad i platio 20 milijuna kuna, a ostatak će do kraja godine. Od tih 20 milijuna, 16,2 milijuna je otišlo navedenoj zadruzi. Oni su osnovani prije tri godine i tijekom te tri godine, ukupni prihodi su im bili tri milijuna kuna. Dosad su na Banovini dobili pet puta više, a još će im milijuni biti i isplaćeni.
Oni tvrde da su srušili 165 objekata u okviru zakonske cijene, ali da su naplatili tek desetak posto. Ali zato su za recikliranje materijala dosad naplatili više od 11 milijuna kuna, a milijun za izgradnju reciklažnog dvorišta.
Napomenimo još jednom da Stožer nije htio dati podatke za sve tvrtke koliko im je točno za koju svrhu isplaćeno novca.
Kako je ta braniteljska zadruga odabrana da baš oni odrade većinu posla na rušenju i recikliranju? Kažu da su se javili pismom namjere Stožeru koji vodi Medved. I to je to. Tamo rade od početka. Ako je potres izvanredna situacija, onda se ona može tolerirati koji mjesec. Ali i 10 mjeseci nakon njega, koriste se pravila izvanredne situacije. Nema natječaja, nema javne nabave, poslovi se daju kome se želi.
Istovremeno su građevinske tvrtke i obrti iz Sisačko-moslavačke županije u svibnju blokirali ceste kamionima, a predsjednik udružena obrtnika nam kaže da do tad tvrtke iz županije uništene potresom nisu radile ništa. Tek nakon prosvjeda su dobili dio poslova. Bez natječaja. Odlukom Stožera. Tvrtke angažirane preko Udruženja obrtnika su dosad naplatile tek dva milijuna kuna. Ali opet nam iz Stožera nisu rekli njihova imena.
Prilično je to nevjerojatna situacija za Vladu koja se kune da u obnovi treba pomoći i lokalnim tvrtkama.
U svom tekstu smo upozorili i da isti Zakon o obnovi ne vrijedi jednako za sve. Kao što smo vidjeli, Stožer je "mobilizirao" bez natječaja tvrtke koje ruše i recikliraju. Središnji državni ured za obnovu je pak proveo natječaje za tzv. nekonstrukcijsku obnovu, odnosno hitne popravke kuća i tako popravio skoro 669 kuća. Prosječna cijena je 44.000 kuna po kući. A Zagrebu se takva masovna obnova ne radi. Dapače, zakon o obnovi je i ne poznaje, nego samo isplatu pomoći koja je znatno niža.
U Stožeru kažu da se radi o dva različita programa. Problem je samo jedan. Jednog od ta dva programa nema u dosadašnjem zakonu, nego će tek biti usvojen. I čak bi se moglo progledati kroz prste jer je nešto odrađeno, provedeni su natječaji, pomoglo se ljudima...
Ali činjenica je da imamo jednu zemlju i jedan zakon, a dva područja koja je pogodio potres. I da državna tijela po istom zakonu rade različito.
Obnova još nije ni počela zbog maksimalno zakompliciranog zakona. Ali sada bi se sve trebalo pojednostaviti. Jednostavne, brze nabave će ići do čak 39,7 milijuna kuna po jednom objektu. Korupcijski potencijal je ogroman, pogotovo ako se nastave tajiti podaci o svim ugovorima i isplatama kako je to dosad radio Stožer.
Umjesto ljutnje i reagiranja da smo zlonamjerno iskoristili podatke koje su dostavili, bilo bi im praktičnije da ispoštuju svoju zakonsku obvezu i minimum pristojnosti prema građanima koji ih plaćaju. A to će postići da sve isplate i ugovore javno objave. Ali iz njihova reagiranja je jasno da im to ne pada na pamet.
Pitanje je samo zašto? Mi ćemo i dalje postavljati pitanja: komu, koliko i kada. Baš zato što želimo Hrvatsku bez tog osmog padeža, koruptiva.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
