Meteorologinja: Svaki kvart i ulica mora imati kartu bujičnih poplava i toplinskih otoka

Ekstremno vrijeme prva je i glavna pojavnost klimatskih promjena. Mnogi ljudi iz poplavama pogođenih područja ovih dana govore kako se 'ovakvo nešto prije događalo jednom u stotinu godina, a sada jako često', što je sasvim u skladu s onim što znanstvenici najavljuju, rekla je za 24 sata Dunja Mazzocco Drvar, hrvatska meteorologinja i ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. 

Poplave, erozije, rekordno visoke vodostaje uzrokuju klimatske promjene  

Mazzocco Drvar ističe kako smo suočeni s nepogodama bez obzira koje one vrste bile već dulje razdoblje. 

- Klimatske promjene utječu na pojavnost i intenzitet prirodnih nepogoda – obilnih padalina, poplava, erozija ili rekordnih visina vodostaja. Nekada su se strategije prilagodbe radile za razdoblja do stotinu godina, a danas puno kraće. Pa tako imamo Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama u Hrvatskoj do 2040. godine s pogledom na 2070. gdje su navedeni mogući utjecaji i rizici -  ističe hrvatska meteorologinja. 

Moramo graditi sustav koji će biti spreman na katastrofe 

S druge strane, dodaje, rizici na katastrofe rastu pod utjecajem klimatskih promjena. 

- Osim što moramo raditi na prilagodbi očekivanim klimatskim promjenama kako bismo smanjili rizike, moramo i raditi na spremnosti sustava da se s katastrofama, ako se dogode, nosi -  upozorava. 

Mazzocco Drvar podsjeća i kako u borbi protiv klimatskih promjena, važnu ulogu igraju regionalna i lokalna samouprava. 

Gradovi i županije imaju zakonsku obvezu boriti se protiv klimatskih promjena 

- Županije, Grad Zagreb i veliki gradovi imaju zakonsku obvezu izraditi planski dokument pod nazivom Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja koji je dio Programa zaštite okoliša. Ovi dokumenti bi trebali imati krovnu ulogu i odražavati strateško promišljanje županije, Grada Zagreba i velikog grada u djelovanju prema nacionalnim klimatskim i okolišnim ciljevima - napominje. 

Općine i manji gradovi imaju mogućnost pristupiti Sporazumu gradonačelnika,dodaje, te potom izraditi Akcijske planove za energetski održivi razvoj i prilagodbu klimatskim promjenama (SECAP). 

- To je dobrovoljna inicijativa, važna je jer omogućuje manjim lokalnim sredinama pristupiti planski u provedbi klimatske politike - dodaje. 

Izrada karti toplinskih otoka i bujičnih poplava na razini ulica i kvartova 

Sva praksa, kao i prostorno planiranje koje se temeljilo na ranijim iskustvima i procjenama vodostaja, treba se, objašnjava, preispitati u kontekstu očekivanih klimatskih promjena. 

- Projekcije klimatskih promjena postoje i dobrim strateškim i promišljenim prostornim planiranjem koje se temelji na očekivanim klimatskim promjenama te uključivanje rizika od klimatskih promjena u svu vrstu infrastrukture kao i primjenom rješenja temeljena na prirodi trebaju biti u službi jačanja otpornosti na klimatske promjene - ističe. 

Primjerice, izrada karti toplinskih otoka i bujičnih poplava preduvjet je kako bi se znalo gdje i što raditi na svakoj mikro lokaciji, preciznije, na razini kvartova i ulica. 

- Toplinski otoci nastaju zbog velikih neupojnih površina koje su ujedno odgovorne i za bujične poplave. Prilagodba na klimatske promjene je lokalnoga karaktera i svaka mikro razina bi trebala implementirati određene njima odgovarajuće mjere -  dodaje. 

Invazivne vrste i kemijsko zagađenje već su u Jadranskom moru 

Prirodne nepogode svugdje se, napominje, manifestiraju na drugačije načine, a prilagodba je lokalna stvar. 

- Zato što su i štete na razini lokalne zajednice različite. Primjerice, na nekim ćemo područjima morati povećati navodnjavanje, negdje spriječiti odrone i klizišta. Na Jadranu se  fond ribe  smanjuje jer već postoje invazivne vrste - izjavila je.

Težina prosječne ribe smanjit će se i do 50 posto do 2050. godine prema procjenama stručnjaka, a kemijsko zagađenje je već u Jadranskom moru prisutno.