Milanović: Odluka o dvije zemlje u NATO-u je na Saboru

U Hrvatskoj će o primanju Švedske i Finske u NATO odlučivati Sabor i to je na njihovu savjest i izlazi iz nadležnosti predsjednika države, izjavio je u srijedu u Madridu hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Čelnici 30 zemalja NATO-a postigli su u srijedu na samitu u Madridu suglasnost da se u članstvo pozovu Švedska i Finska nakon što je Turska uklonila blokadu slijedom dogovora s dvije zemlje aspirantice na članstvo. Odluku o primanju novih članica moraju ratificirati sve postojeće članice.

“To je sada na Saboru, koji o tome odlučuje i izvan je mojih nadležnosti”, rekao je Milanović u izjavi novinarima.

“Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska", rekao je Milanović.

STOJI SAM U POZADINI Belgijski satirični portal objavio fotku Milanovića: 'Nitko ne želi pričati s ludim predsjednikom'

Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana EU-a, koji su ujedno i državljani BiH.

“To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim i što ugrožava barem pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH, i želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu", rekao je Milanović.

Milanović je optužio vladu da nije dovoljno radila s hrvatskim partnerima, koji su “potpuno neinformirani i politički zapušteni” kada je riječ o stanju u BiH i položaju Hrvata.

“Kada govorim o državnicima, našim političkim partnerima, tu postoji dvije vrste ljudi. Oni koji znaju vrlo malo ili nimalo, a takvi su većina, i s tim ljudima i njihovim suradnicima treba raditi, a zna se tko to može raditi”, rekao je Milanović.

Druga skupina tih državnika, njih “nekolicina je naprosto zatucana u svojim predrasudama i fiksacijama koje će teško biti promijeniti, ali i na tome treba raditi”, rekao je hrvatski predsjednik.

Dodao je da je na sastanku Europskog vijeća 23. lipnja propuštena prilika da se za BiH izbori status kandidata, koje su dobile Ukrajina i Moldavija.

UDAR NA PLENKOVIĆA Milanović na samitu NATO-a: 'Srećom pa nitko nije primijetio da nema dvorskih luda iz Vlade'

“To je situacija u kojoj država koristi pravo veta i na kraju bi svi dobili kandidatski status. Ovako je BiH dobila prazna obećanja”, rekao je, dodajući da je BiH dobila “srednji prst” i da neki akteri u BiH ne žele ispuniti neke od 14 uvjeta za kandidatski status je bi to značilo njihov nestanak, a neki od tih uvjeta su potpuno neispunjivi.

Upitan mogu li sada mirno spavati oni koji su se pribojavali što će on govoriti na samitu NATO-a i kako će se postaviti, Milanović je rekao da im ne želi miran san. “Ne želim im da mirno spavaju jer nisu to ni zaslužili”, kaže.

Rekao je da su se na samitu EU-a za BiH “jasnije i glasnije” zauzimali mađarski i slovenski premijeri od hrvatskog.

Na pitanje je li o pitanju BiH razgovorao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, Milanović je odgovorio niječno, kazavši da je nemoguće dobiti ni pet sekundi njegove pozornosti po tom pitanju.

“Ne gajim iluzije da će američki predsjednik posvetiti i pet sekundi svoga interesa, niti ga je moguće uhvatiti za ruku, povući u stranu i šaptati mu uho”, rekao je.

KRITIKE PREDSJEDNIKU Plenković o Milanoviću: Otišao je na NATO samit, ne znam što će tamo reći. Veto? To se ne radi

Dodao je da je u BiH prvih 10 godina Dejtonski sporazum dobro funkcionirao, ali da su svi, figurativno govoreći, vidjeli “novčanik na polici”, aludirajući na uzimanje mjesta Hrvatima, i da je prvi put kad se netko "drznuo maznuti" taj novčanik stvar krenula u krivom smjeru, da je to nezaustavljivo, da je duh izišao iz boce.

“Nije naš posao samo da tražimo razumijevanje i da nas netko sasluša. U nekim situacijama moraš se poslužiti instrumentima koji ti stoje na raspolaganju, a to je blokada. Što je radila Turska u zadnjih mjesec i pol dana. To je bio pritisak, ne ucjena, legitiman pritisak”, rekao je Milanović.

Ponovno je optužio visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta jer ne želi iskoristiti svoje “dvojbene” ovlasti i nametnuti izborni zakon na temelju odluke Ustavnog suda BiH.

SUMMIT U MADRIDU Hrvatska će zbog odluke NATO-a dignuti oko 500 vojnika? Rusija zapadu šalje ozbiljne prijetnje

Osudio je odsustvo ministara sa samita jer biti tu je njihova dužnost.

“Srećom da nitko nije primijetio da nema tih dvorskih luda, ali ovdje je trebalo biti na tim sastancima. Oni ne moraju biti u mom društvu, to ti je dužnost bez obzira što si padao razred, bio loš učenik i ne znaš govoriti”, rekao je Milanović aludirajući na ministra obrane Marija Banožića i vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.

“Tko će umjesto njih ići na sastanke, ambasador? Što ako ja kažem da mi ambasador treba u tom trenutku, da se idem inatiti? Onda nitko ne predstavlja Hrvatsku, to je potpuno neodgovorno i amatersko ponašanje”, rekao je.

Što se tiče hrvatskog sudjelovanja u povećanju broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti koji će NATO povećati na preko 300 tisuća, Milanović je rekao “o tom, potom”.

KOMENTIRAO Picula tvrdi: Neusklađenost Milanovića i Plenkovića slabi hrvatsku poziciju u BiH

Istaknuo je da Hrvatska još nije ispunila obveze koje je preuzela prije ruskog upada u Ukrajinu o formiranju lake pješačke brigade, opremljene određenom količinom oklopa i topništvom.

Rekao je da bi njegovo ponašanje bilo drukčije da je napadnuta neka od članica NATO-a.

Govoreći o raspravama na samitu NATO-a, rekao je da je bilo puno poziva da se Ukrajini pojača pomoć u oružju, “ a to može dovesti do eskalacije” i da to traže uglavnom sjeverne i istočne članice, a drugi poput Francuske i Italije su umjereniji.

“Sve je geografija. Hrvatska geografija daje povoda za optimizam”, rekao je Milanović.