SDP osnuje udrugu "Za bolju Hrvatsku", a HDZ udrugu "Za još bolju Hrvatsku" . I onda svi SDP-ovi načelnici, gradonačelnici i župani koji ne smiju dati javni novac SDP-u, daju novac udruzi. Isto vrijedi i za HDZ-ove.
POSLJEDICE PRESUDE BANDIĆU
Mimo zakona: Stranke preko udruga mogu do javnog novca
Nedvojbeno je da je prikupljanje potpisa bila politička manifestacija, ali gradonačelnik ima pravo po Statutu prihvatiti pokroviteljstvo ako je manifestacija važna za grad i financijski podržati inicijativu.
Važan je to dio obrazloženja nepravomoćno oslobađajuće presude Milanu Bandiću koju je izrekao sudac Zdravko Majerović u petak na Županijskom sudu u Zagrebu. Ako bi se nastavila takva praksa, otvoren je put za indirektno financiranje i stranaka i drugih političkih opcija javnim novcem.
Osnivajmo udruge
Po zakonu, stranke i nezavisne liste i se ne smiju financirati niti državnim, ni lokalnim novcem osim za dio koji je točno određen: iznos po zastupniku koji stranka ima.
Ali udruge su druga stvar i tu dolazimo do važnosti ove presude. U ime obitelji je udruga koja je pokrenula političku inicijativu prikupljanja potpisa za izmjenu izbornih zakona. Nešto kasnije su isti ljudi osnovali i stranku Projekt Domovina koja je izašla na izbore. Bandić nije financirao stranku, ali jeste udrugu i to ne samo za prikupljanje potpisa, nego im daje i prostor u Zagrebu i financijske potpore, sve ono što kao stranka ne bi imali pravo. Udruga je bila i ostaje odskočna daska za političko djelovanje.
No, maknimo se od tog konkretnog slučaj jer je problem puno širi.
Uzmimo za primjer da SDP osnuje udrugu "Za bolju Hrvatsku" kojoj je na čelu Davor Bernardić, a HDZ udrugu "Za još bolju Hrvatsku" kojoj je na čelu Andrej Plenković. I onda svi SDP-ovi načelnici, gradonačelnici i župani koji ne smiju dati javni novac SDP-u, daju novac udruzi.
Isto vrijedi i za HDZ-ove. Obje udruge guraju u javni prostor iste ideje kao i stranke, ali imaju puno više novca, ne moraju se držati ograničavajućeg zakona o financiranju političke promidžbe i stranaka, imaju dostupne štandove u stranački prijateljskim gradovima, materijalne troškove poput letaka i plakata im pokrivaju lokalni proračuni...
U tom slučaju svima bi bilo jasno da se radi o zaobilaženju zakona, ali ne bi bilo nikakve kaznene odgovornosti ako se primjeni presuda u aferi Štandovi. Naravno, ako udrugu osnuju neki politički anonimusi ili nečlanovi stranke i liste, prikriveno financiranje će biti još teže otkriti.
Zanemareni kontekst
- Da, ako pričamo o načelu, na taj način bi se potpuno mogla izbjeći sve zakonske regule i pravila o financiranju političkih stranaka. Dolazimo do toga tko ima novca, može kupiti i utjecaj, a onda se opet postavlja pitanje jednakosti za sve sudionike izbora. Presuda nije uzela u obzir taj kontekst, nego samo formalne ovlasti. Vidjet ćemo kakav stav će zauzeti Vrhovni sud – kaže Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je i sam sudjelovao na izborima, pa je upoznat i sa zakonima koji reguliraju promidžbu i financiranje stranaka i nezavisnih lista.
U hrvatskom izbornom zakonodavstvu tako se otvara još jedna rupa na koju se dosad nije obraćala pozornost. Ako bi neki čelnik lokalne uprave ili direktor javnog poduzeća bio prozvan da financira udrugu, uvijek bi se mogao pozvati na presudu u aferi Štandovi jer statuti i javnih tvrtki i svih lokalnih jedinica predviđaju legalno financiranje udruga.
- To je samo još jedna od mogućnosti za legalnu manipulaciju javnim sredstvima. Ali ne treba zaboraviti da pomoć u takvim slučajevima nije samo financijska, ima još niz načina, primjerice pristup medijima. Imamo zastario zakonodavni okvir koji treba poboljšati – kaže izvršna direktorica GONG-a Jelena Berković koja napominje da je i važan stalni monitoring medija i društva koje bi osudilo takvo zaobilaženje zakona.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
