Mladi i umirovljenici imaju veći rizik za loše financijske odluke

Istraživanje agencije Standard&Poors iz 2016. pokazuje da je u Hrvatskoj 44% građana financijski pismeno, dok je prosjek 140 zemalja u svijetu samo 33%. Iako brojevi govore o natprosječnoj pismenosti, činjenica je da je ostatak društva od 56% u velikom riziku da donese krive financijske odluke. Čulo se to u srijedu na okruglom stolu Mladi i financije koji su organizirali 24sata i tjednik Express pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge banaka.

- Financijska pismenost podrazumijeva saznanja, vještine i stavove koje pojedinac koristi kad odabire financijsku uslugu kao potrošač i to kako bi ostvario financijsko blagostanje. Ako nemamo minimum tog znanja, vjerojatno ćemo se dovesti u situaciju da nećemo ostvariti to blagostanje nego ćemo upasti u financijske i životne poteškoće – rekla je Andrea Lučić, docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na katedri Marketinga.

Dodala je kako su u još većoj opasnosti mladi do 19 godina i umirovljenici, jer imaju manju razinu kognitivne uključenosti. Podatak da je kod nas 330.000 građana blokirano također ukazuje na golemi problem financijske (ne)pismenosti zbog čega posljednjih godina mnoge institucije organiziraju mnogobrojne radionice i edukacije kako bi osvijestili građane o osnovama kontroliranja svojih financija.

Savjetnica u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) Marina Etlinger istaknula je kako je HUB šest godina provodio dvije vrste radionica na kojima su podučavali osnove upravljanja prihodima i troškovima te osnovama štednje i ulaganja.

- Sve se svodi na osobne financije i teško nas je natjerati da promijenimo navike i ustaljena mišljenja. A osobne financija svode se na vođenje osobnog budžeta. Pritom moramo razlikovati prihode i rashode, one planirane i neplanirane, realne i nerealne troškove, te osobne potrebe i želje. U naravi, osobni budžet koji se vodi na razini kućanstva i pojedinca individualan je, a za vođenje budžeta ne treba veliko znanje i većina nas može samostalno postaviti budžet – rekla je Etlinger.

Dodala je pojedinci koji dobro upravljaju novcem promišljeno postavljaju financijske ciljeve koji su zapravo životni ciljevi – stan, kuća, mirovina, obrazovanje... Financijski pismeni pojedinac poznaje i proizvode na tržištu od štednje, ulaganja, mirovinske fondove, investicijske fondove te poznaje njihove rizike i prilike. Upozorava, o svakom se proizvodu treba dobro informirati prije nego ih koristimo. Dala je i korisne savjete, od toga da u kupovinu treba ići s popisom do toga da se treba informirati imamo li porezne olakšice ili neka druga prava. Uz to da mlade treba učiti o financijama od najranije dobi, napomenula je da posjedovanje znanja jedno, a vještina primjene sasvim drugo.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u suradnji s Hrvatskom narodnom bakom provela je istraživanje koliko su stanovnici financijski pismeni te su rezultati bili posebno poražavajući u pogledu mladih.

- To je bila lampica za uzbunu jer su mladi ranjivi, naročito kad su pri kraju svog školovanja, a postaju korisnici mirovinskog sustava, puno je rizika na financijskom tržištu. Bez osobnog angažmana mogu postati žrtve rizika. Zato na je u Hanfi naglasak na edukaciji – rekla je Đurđica Mihotić Žižić iz Hanfe.

Napomenula je kako financijski stručnjaci često koriste skraćenice i tuđice koje mnogima djeluju zastrašujuće, a kroz edukaciju nastoje demistificirati takve stvari i pokazati kako ovladavanje financijskom pismenosti znači osobnu slobodu i sigurnost kod odabira.

To je jedan od razloga zašto je ove godine prvi put kao fakultativni predmet Financijska pismenost predaje u Hotelijersko turističkoj školi u Zagrebu trećim razredima.

- Svi učenici čuli su za pojam 'švicarac', ali nitko nije znao što je to i koji su problemi. Raspravili smo problem i učenicima je napokon bila jasna priča o 'švicarcu' – rekla je prof. Martina Primorac Krmpotić koja predaje predmet. Kaže, učenici su zatrpani financijskim informacijama, ali ne znaju razlučiti istinito od neistinitog te im ovaj predmet u tome pomaže. Dodaje i kako je puno više učenika koji žele slušati taj predmet nego ima mjesta, a to je potvrdila i učenica njihove škole Hana Hanza.

- Svaki dan sam gledala na televiziji o franku, kamatama, brojevima, a nisam razumjela što su rekli. Osjećala sam se loše i pitala, zašto ja to ne bih znala? Kao da se nas mladih to ne tiče. A sve će sve to ostati nama i trebamo se puno ranije baviti ovim temama – rekla je Hana. Potvrđuje da je u školi napokon doznala što su to krediti u 'švicarcima'.

- Treba nam dati priliku i mogućnost jer nam to treba. Ja ću raditi za novac, zar da na kraju ne znam kako njime upravljati – upitala je.

Viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanje Nevenka Lončarić Jelačić rekla je kako se financijsko opismenjavanje sustavno počelo uvoditi prije oko sedam godina, kada su nas pritisnuli zahtjevi EU o ulasku kojim su se trebali zadovoljiti pojedini kriteriji iz zaštite potrošača. U okviru građanskog odgoja, da se kroz eksperimentalnu fazu sagledava što se može poboljšati i nadograditi.

- U novom konceptu ide se u specijalizaciju te imamo sedam međupredmetnih tema, među njima je poduzetnička dimenzija koja obuhvaća promišljanje kao poduzetnik, djelovanje kao poduzetnik te ekonomska i financijska pismenost. Važno je da smo do sad stvorili pretpostavke da se to počne razvijati u prvim razredima osnovne škole, čak u predškolskoj dobi – istaknula je i napomenula kako je u osnovi financijske pismenosti novac koji se od najranije dobi povezuje s radom.

- Učenici vole prepisivati, a ta je praksa čak postala normalna. Ali ako osvijestite da je prepisivanje krađa tuđeg rada, stvaramo mentalitet za ubuduće da se iz krađe razvija za korupciju – rekla je Nevenka Lončarić Jelačić i dodala kako se to može mijenjati.

Đurđica Mihotić Žižić također je dala simpatičan i stvaran primjer da se o financijama može učiti i u vrtiću.

Djevojčici (7) je ispao zub, a Zubić vila joj je stavila 20 kuna i ostavila pismo. U njemu je napisala da s tim novcem mora kupiti četkicu i pastu, a s ostatkom da može učiniti što želi. To je bila sjajna motivacija za djevojčicu da štedi – rekla je Mihotić Žižić.

Inače, u petak počinje veliki Europski kviz o novcu na Kathood platformi. Na njega se prijavilo čak 287 razreda i timova iz 146 škola iz Hrvatske i u njemu sudjeluju učenici između 11 i 13 godina. Odmjerit će svoje znanje o novcu, a dvoje hrvatskih predstavnika natjecat će se na velikom finalu u Bruxellesu na kojem će sudjelovati učenici 30 zemalja. Na stranici www.hub.hr/kvizovi svatko može provjeriti svoje znanje o financijama.