Moćne kuglice: U naše škole uvodi se Japanska matematika

Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Shungo Ko došao je čak iz Japana kako bi naše učitelje poučio kako da djeci matematiku učine krajnje jednostavnom. Japanci su među najboljim matematičarima na svijetu, a razlog za to je to što tamošnja djeca prve korake iz matematike u školama uče na sorobanu, japanskoj verziji našeg abakusa, obične dječje računaljke.

Tri dana je Ko objašnjavao desecima nastavnika u prostorima Osnovne škole Gustava Krkleca u Zagrebu kako se koristi računaljka koja u svakom redu nema po 10 nego po pet kuglica od kojih je jedna odijeljena od ostalih pregradom.

Pobjeđuje kalkulator

Pritom im je i demonstrirao svoje računanje velikih brojeva prije nego što je itko uopće uspio i upisati zadatak u kalkulator. Ko je majstor sorobana i anzana, što je japanski naziv za mentalnu matematiku te svjetski rekorder koji je prije tri godine pozbrajao 15 troznamenkastih brojeva za samo 1,7 sekundi. Dobro ste pročitali, za sekundu i sedam desetinki. A nije riječ o jednoj od onih priča o briljantnim umovima, o genijalcima. Štoviše, riječ je o obrazovnoj metodi namijenjenoj prosječno inteligentnima.

- Bit je sorobana u tome da učenici broj ne doživljavaju samo apstraktno, nego i kao materijalni predmet. Oni na brojalici brojeve pomiču jedan, dva, sto i dalje. Oni to osjećaju dodirom, vide boju predmeta, čuju zvuk pomicanja na računaljki. Dok razmišljaju o brojkama, istodobno ih, dakle, doživljavaju mnoštvom osjetila - kazao nam je 26-godišnji Ko koji za dolazak iz Japana nije tražio ni kune honorara. Ko je odrastao u zemlji u kojoj je i sam u sklopu obrazovnog programa računati počeo učiti na sorobanu s četiri godine. Kaže da je to jako korisno za razvoj intelektualnih sposobnosti u djece još od vrtićke dobi. 

- Soroban je od drevnih vremena bio pomagalo za računanje, od oduzimanja i zbrajanja do množenja i dijeljenja, pa i korjenovanja. U modernom svijetu to mu više nije primarna funkcija nego se uz pomoć njega računske operacije mogu uvježbavati obavljati napamet, bez zapisivanja i pomagala - rekao nam je Ko. Dodao je da se u Aziji točno vidi u kojoj zemlji se u nastavi koristi soroban jer su u tim zemljama učenici redom izvrsni matematičari, osim u Japanu, još i u Kini, Mongoliji i drugdje. Ko je u Japanu jedan od samo tisuću majstora svog ranga iz anzana i flash anzana, računanja napamet u djeliću sekunde, tako da u Hrvatsku praktično nije mogao doći bolji znalac poučiti nastavnike tajnama dalekoistočne matematike. Tatjana Tomec, učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi Gustava Krkleca, najzaslužnija je za njegov dolazak.

Ona je inače aktivna i u Udruzi abakus Hrvatska. 

U djece razvija logiku

- Soroban se u Kini zove suanpan, ali mi smo se odlučili za japansku inačicu, jer soroban svojim kretanjem stvara logiku u glavi. Naš abakus djeci koristi da nauče zbrajati, ali ne razvija kritičko mišljenje u djece. Baš zato od ove školske godine odlučili smo ga uvesti u nastavu - rekla nam je Tomec. Sve je, kaže, krenulo od njezina diplomskog rada na studiju matematike kada je doznala i za soroban i za anzan, a na YouTubeu vidjela kako petogodišnjaci barataju četveroznamenkastim brojevima i rješavaju ih u nekoliko sekundi. Kako je o tome pisala u diplomskom radu, a u Hrvatskoj o tome jedva da ima ikakve literature, preko društvenih mreža naišla je na Shungo Koa koji je oduševljeno prihvatio osobno je poučiti, čak i doći ovamo.

Obećanje: to je tek početak

 
- A kad je već dolazio s drugog kraja svijeta, odlučila sam to podijeliti s učiteljima diljem Hrvatske. Došli su nam iz cijele Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. I to svih profila; od odgojitelja iz vrtića, nastavnika iz osnovnih i srednjih škola, do logopeda, stručnih suradnika i nekoliko roditelja. Ovo je doista velika stvar. Ponudila sam projekt Agenciji za odgoj i obrazovanje, a podržalo nas je i Ministarstvo obrazovanja i sporta - ispričala nam je Tomec. Svi se, kaže, nadaju da će Shungo Ko opet doći i održati i napredne tečajeve, a Udruga abacus planira pisati udžbenike o sorobanu i anzanu prema metodama instituta s kojeg dolazi Ko, na hrvatskom jeziku. 

- Postoji granica do koje ljudi mogu računati napamet. Nakon toga dolazi na red soroban. Njime se u glavi mogu računati deseteroznamenkasti brojevi bez problema, zamišljanjem slike sorobana. Djeca kad računaju, ne moraju pamtiti cijeli broj, nego si samo predoče kuglice i onda izgovaraju brojeve do kojih su došli slažući ih u glavi - kazala nam je.

Brojalica čije korištenje potiče aktivnost mozga

Jedna od učiteljica koju smo promatrali dok im je Ko držao predavanje, spremno nam je objasnila kako soroban funkcionira. 

- Ovdje dolje imate četiri kuglice, koje pomičete jednu po jednu prema gore i brojite: jedan, dva, tri, četiri, a za pet ih spuštate na početak i pomičete petu, gornju kuglicu - opisala nam je. Tomec nam je, pak, objasnila da je tajna sorobana u tome što je fizički tako konstruiran da samo njegovo korištenje, tako i vizualiziranje, potiče rad mozga.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.