Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Na međunarodnoj konferenciji u Zagrebu stručnjaci će raspravljati o primjeni umjetne inteligencije u stvaranju sigurnijih prometnica i smanjenju broja nesreća
Na hrvatskim cestama prošle je godine poginula 261 osoba, gotovo devet posto više nego godinu ranije. Stručnjaci upozoravaju da sigurnost ne ovisi samo o ponašanju vozača, nego i o kvaliteti prometnica. Upravo će umjetna inteligencija i njezina primjena u sprječavanju prometnih nesreća biti glavne teme međunarodne konferencije koja se ovog tjedna održava u Zagrebu.
Hrvatska je posljednjih desetljeća značajno unaprijedila cestovnu infrastrukturu, no prometne nesreće i dalje odnose velik broj života. Tijekom 2025. godine na hrvatskim cestama poginula je 261 osoba, što je približno devet posto više nego godinu ranije. Iako je ljudska pogreška najčešći neposredni uzrok prometnih nesreća, stručnjaci upozoravaju da bi se njihove najteže posljedice mogle spriječiti kvalitetnijim prometnicama.
- Moramo prihvatiti činjenicu da će ljudi uvijek raditi pogreške i da ćemo vrlo teško spriječiti sve prometne nesreće. Zato se, uz edukaciju vozača, nadzor prometa i razvoj sigurnosnih sustava u vozilima, moramo još snažnije usmjeriti na stvaranje takozvane opraštajuće cestovne infrastrukture, odnosno prometnica koje uvažavaju mogućnost ljudske pogreške i nastoje spriječiti njezine najteže posljedice - ističe Željko Šarić iz Centra izvrsnosti za sigurnost cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Upravo će mogućnosti stvaranja sigurnijih prometnica, uz pomoć novih tehnologija i umjetne inteligencije, biti u središtu 38. međunarodne konferencije ICTCT-a (International Co-operation on Theories and Concepts in Traffic Safety), koja će se 22. i 23. listopada održati u Zagrebu.
Konferencija pod nazivom „Sigurnost cestovnog prometa u doba umjetne inteligencije: inovacije, izazovi i prilike“ okupit će međunarodne stručnjake koji se bave prevencijom prometnih nesreća, analizom prometnih rizika i razvojem sigurnijih prometnih sustava.
Jedna od najvećih prednosti umjetne inteligencije jest mogućnost prepoznavanja opasnih situacija prije nego što dođe do prometne nesreće. Umjesto da se čeka niz nesreća na određenoj lokaciji kako bi ona bila proglašena opasnom, nove tehnologije omogućuju ranije otkrivanje rizika.
- Primjenom umjetne inteligencije moguće je analizirati snimke prometa, prepoznavati opasne interakcije između sudionika te identificirati potencijalno opasne lokacije i prije nego što se na njima dogode teške prometne nesreće. To predstavlja značajan iskorak u odnosu na tradicionalni pristup, u kojem smo često čekali da se dogodi određeni broj prometnih nesreća kako bismo neku lokaciju prepoznali kao opasnu - objašnjava Šarić.
Takvi sustavi mogu analizirati velike količine prometnih podataka i prepoznati obrasce koji upućuju na povećan rizik. Time bi prometni stručnjaci mogli pravodobno predlagati izmjene prometne infrastrukture i druge mjere za povećanje sigurnosti.
Šarić pritom naglašava da umjetna inteligencija nije zamjena za prometne stručnjake. Njezina je uloga pomoći im da na temelju kvalitetnijih podataka donose bolje i brže odluke.
Osim primjene novih tehnologija, jedan od ključnih problema jest način na koji se prometnice planiraju i projektiraju. Šarić upozorava da prometni stručnjaci u prošlosti nisu uvijek bili dovoljno uključeni u te procese.
Naglasak se, objašnjava, često stavljao na građevinsko-tehničke elemente, dok su prometno funkcioniranje i sigurnost pojedinih rješenja ostajali u drugom planu.
- Posljedica takvog pristupa ponekad su prometna rješenja koja zadovoljavaju tehničke uvjete, ali sa stajališta sigurnosti nisu optimalna - upozorava Šarić.
Posljednjih godina ipak su napravljeni određeni pomaci. U sustav upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture uključeni su ovlašteni revizori cestovne sigurnosti, a prometni elaborati predviđeni su kao stručne podloge za projektnu dokumentaciju kada je njihova izrada potrebna ili propisana.
Cilj je da sigurnost sudionika u prometu bude jedan od ključnih kriterija već tijekom planiranja prometnica, a ne tek nakon što se na njima počnu događati nesreće.
Uoči konferencije, 20. i 21. listopada, na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu održat će se i dvodnevni istraživački tečaj za stručnjake i istraživače koji se bave sigurnošću cestovnog prometa.
Sudionici će se baviti pristupom sigurnom prometnom sustavu, mjerenjem prometne sigurnosti, prometnom psihologijom, utjecajem ljudskog čimbenika na projektiranje prometnica te primjenom simulatora vožnje.
Održavanje međunarodnog skupa u Zagrebu prilika je i za povezivanje hrvatskih stručnjaka s kolegama iz drugih zemalja te razmjenu iskustava o prometnim rješenjima koja su već dala rezultate.
- Hrvatska ne mora sva rješenja razvijati od početka, nego može mnogo naučiti iz iskustava zemalja koje su u pojedinim područjima sigurnosti prometa ostvarile značajniji napredak - poručuje Šarić.
Ipak, upozorava da ovakvi skupovi ne smiju ostati samo na znanstvenim raspravama. Njihov bi rezultat trebali biti novi istraživački projekti, međunarodna suradnja i konkretna primjena novih znanja na hrvatskim cestama.
Jer, unatoč tehnološkom napretku i sve sigurnijim automobilima, krajnji cilj ostaje isti - smanjiti broj poginulih i teško ozlijeđenih u prometu te stvoriti prometnice na kojima ljudska pogreška neće nužno završiti tragedijom.
24sata © 2026
