Na splitskom sveučilištu 300 studenata starijih od 40 godina. Neki studiraju i po 17 godina?!

Na Sveučilištu u Splitu trenutno izvanredno studira više od 300 osoba starijih od 40 godina, oni dolaze iz brojnih hrvatskih gradova i općina, a među njima je i pet stranih državljana.

U Split u poznim godinama, osim iz Dalmacije, dolaze izvanredni studenti iz Vukovara, Zagreba, Samobora, Slatine, Rijeke, Omišlja, Medulina, Bjelovara, Koprivnice, Đurđevca, Jastrebarskog, Karlovca, Slavonskog Broda, Velike Gorice, Osijeka, Virovitice, Pule i Siska. Ukupno ih je iz 59 općina i gradova Hrvatske, a uz njih ispite polaže i pet stranih državljana, iz Podgorice, Mostara, Jajca, Skopja i Kopera.

EUROPSKI USPJEH Hrvatski studenti u vrhu su informatičke Europe: Osvojili srebro na velikom natjecanju

N​ajstariji studenti su 73-godišnjakinja na Katoličko-bogoslovnom fakultetu i 66-godišnjak na Mediteranskoj poljoprivredi.

Izvanredni studenti najduže studiraju na Pravnom fakultetu, na kojem nevjerojatnih 17 godina studira četvero ljudi, slijedi ih sedmero koji su tamo 16 godina i njih deset po 15 godina. 

Među najboljima su studenti Sveučilišnog odjela zdravstvenih studija, na kojem četvero studenata ima prosjek 5,0, dok ostali ne padaju ispod 4,1.

​Prorektor za studente, nastavu i poslovanje Sveučilišta u Splitu Nikola Koceić Bilan potvrdio je Hini da imaju oko 300 studenata starijih od 40 godina, koji studiraju na nekoj od sastavnica sveučilišta.

Za tu kategoriju studenata ne vode posebnu evidenciju već zasebno tretiraju studente koji su završili srednju školu prije 2010. godine, jer tada još nije bilo državne mature.

Ti studenti imaju posebnu kvotu jer se ne mogu upisati preko sustava "Postani student" budući da ih se ne može valorizirati. Za njih je uveden zasebni klasifikacijski postupak, a među njima ima i onih s preko 40 godina života, objasnio je prorektor.

I stariji studenti mogu briljirati

Dio takvih studenata upisuje studij zbog toga što im treba viša razina obrazovanja, jer su ranije završili nekadašnju višu školu, no ipak je više onih koji se odluče na proces cjeloživotnog obrazovanja.

"To je ono što se prije nazivalo - tečaj koji se upisivao u radnu knjižicu, a sada je to sustav cjeloživotnog obrazovanja, gdje se stječu kompetencije potrebne za posao i dobiva odgovarajuća diploma", kaže Koceić Bilan.

Sustav visokoškolskog obrazovanja bolje je prilagođen mlađim generacijama ali, iz iskustva govoreći, stariji studenti su predaniji, marljiviji i odgovorniji. Kad se već odluče na takav poduhvat, i stariji studenti mogu briljirati, uvjerava Koceić Bilan.

Što se tiče roka za završetak studiranja, prorektor podsjeća kako novi zakon propisuje da se studij mora završiti najkasnije u dvostrukom roku od propisanog trajanja, primjerice, student prava svoj fakultet treba završiti u deset godina.

Prije takvih ograničenja nije bilo, ali postojale su druge zapreke, pa se tako određeni kolegij nije mogao upisati više od dva puta. No, zakon više ne dopušta doživotno studiranje, što se nekad davno moglo.

U razgovoru s nekoliko starijih studenata Sveučilišta u Splitu doznaje se da su fakultete upisali uglavnom radi napredovanja na poslovima koje rade. Zadovoljni su uvjetima studiranja i pokušavaju na razne načine uskladiti svoje radne i studentske obveze.

Iako to nije pravilo, među boljim studentima prednjače žene koje kraće studiraju i brže stječu željenu diplomu.

Manji dio starijih studenata već ima diplome srodnih ili drugih fakulteta, no ipak se dio njih žali da su djelomično diskriminirani zbog svojih godina.