Nacionalni ispiti: Petaši su bolji u matematici nego u hrvatskom jeziku, muči ih pisanje sastavka

Od oko 3830 učenika petih razreda koji su u listopadu pisali prve Nacionalne ispite, njih 6,6% (oko 250) nije položilo ni osnovnu razinu hrvatskog jezika, 2,9% nije položilo matematiku, a 3,8% nije prošlo test iz prirode i društva.

Većina učenika prošla je testove uz srednji uspjeh, pri čemu su bolje napisali matematiku i PiD od hrvatskog jezika, objavili su u petak u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Nacionalni ispiti uvedeni su lani, te su ih u prošloj školskoj godini prvi pisali u eksperimentalnoj provedbi tadašnji učenici osmih razreda u 81 osnovnoj školi u Hrvatskoj. Početkom ove školske godine u tim školama provedeni su za generaciju koja je lani završila četvrti razred, a sad su petaši. 

- Na ovome primjeru imamo jasne pokazatelje da je moguće provesti ovakve ispite. Svi roditelji i učenici već su dobili pojedinačne rezultate, a skupni podaci poslani su školama, Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Agenciji za odgoj i obrazovanje. Cilj ovih ispita je utvrditi postignuća učenika standardiziranim ispitima na temelju reprezentativnosti - u svakoj županiji odabran je broj škola prema broju učenika, a pazilo se i na to da budu uključene velike i male škole itd. - kazao je Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a koji provodi ispite.

Rezultati se ne izražavaju ocjenama, brojčano, već prema razinama: napredna, srednja, osnovna, te ispod osnovne razine, pri čemu je napredna razina usporediva s ocjenom odličan, a posljednja s jedinicom. 

Ispiti su se pisali tri dana, svaki dan jedan predmet. Hrvatski se pisao u dva dijela, a ispiti su trajali 60-75 minuta.

- Ispada da je hrvatski bio nešto teži od matematike, no nema mogućnosti usporedbe s prošlim generacijama. Ipak, to nam otvara prostor za sljedeće provjere i praćenje nastave. Rezultati iz prirode i društva su negdje između. Dobili smo Gaussovu krivulju i ništa nije zabrinjavajuće. Ovo pokazuje da, kad su osnovne škole u pitanju, djeca imaju podjednake mogućnosti i postignuća bez obzira na to gdje se školuju. Nacionalni ispiti demistificirali su stavove o kvaliteti škola. Odličnih škola ima svugdje, kao što i dobrih učenika imamo i u velikim gradovima, i malim sredinama - poručuje Filipović. 

'Nisu pogodili temu'

Najlošije rezultate učenici su pokazali na ispitu pisanja, koji je dio ispita iz hrvatskog jezika. Radi se o zadatku u kojem učenici trebaju napisati kratku formu na zadanu temu, prepričati određeni događaj, napisati razglednicu, izvještaj i slično. U NCVVO-u naglašavaju kako se ne radi o eseju kakav se piše na državnoj maturi. 

- Puno učenika ne zna odgovoriti na postavljenu temu, odnosno, nisu dobro pogodili što se od njih tražilo da napišu. Radi se o oblicima pisanja koji su sastavni dio kurikuluma za 4. razred - pojasnila je Natalija Ćurković iz istraživačkog odjela NCVVO-a. 

'Mlađi učenici su odgovorniji'

Filipović dodaje kako su već obavili razgovore sa stručnim savjetnicima u Agenciji za odgoj i obrazovanje kako bi mogli u radu s učiteljima popraviti manjkavosti u nastavi. No, ističu, mlađi učenici imaju mnogo veću razinu odgovornosti od učenika viših razreda (od 5. do 8. razreda), pa su temeljito pristupili ispitima. U NCVVO-u kažu i kako se na ispitima nije osjetilo da je to generacija koja je svoj drugi razred gotovo u potpunosti provela na kućnoj nastavi zbog korone i štrajka, a treći uz brojne samoizolacije i nastavu na daljinu. Nije bilo ni problema s gradivom iz prvog ili drugog razreda, koje bi možda mogli zaboraviti.

Što se tiče matematike, detektirali su kako je većina učenika svladala one osnove koje moraju znati nakon četvrtog razreda - zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje. Nije bilo ni problema s gradivom iz prvog ili drugog razreda, koje bi možda mogli zaboraviti. I učiteljice razredne nastave kazale su nam kako učenici u tim nižim razredima još vole matematiku, nije im bauk, dodala je Ćurković.

Kad se ove ocjene usporede s onima zaključenima na kraju četvrtog razreda prošle godine, vidi se da se ne podudaraju. Odnosno, puno je manje odličnog uspjeha (petica) na nacionalnim ispitima.

- Moram istaknuti kako to uspoređivanje ipak ne može biti objektivno, jer učiteljice razredne nastave svoju ocjenu zaključuju na temelju više različitih pisanih i drugih provjera tijekom školske godine. No ipak nam ovi rezultati pokazuju određene trendove na kojima se treba poraditi - kazao je Filipović.

Prilagodbe i ocjenjivanje

Same ispite sastavljali su i ocjenjivali, kaže ravnatelj NCVVO-a, najbolji učitelji i nastavnici koji su se javili na natjecaj Centra. Oni su bili okupljeni u posebnim stručnim skupinama za sve predmete, a tako će biti i za nacionalne ispite koji će se provoditi u ožujku. Ispiti se ocjenjuju po zadanim skalama i kriterijima kakvi se koriste i u europskim zemljama. Za djecu s poteškoćama prilagođena je ispitna tehnologija, te su po potrebi pisali uz pomoćnike, a za učenike nacionalnih manjina pripremljeni su ispiti na njihovim materinjim jezicima.

Novi ispiti već u ožujku

A sljedeći krug nacionalnih ispita polagat će se već u ožujku. Za učenike 4. razreda oni će se još nekoliko godina provoditi samo u 81 školi odabranoj za ispitni uzorak.

- Time želimo napraviti ozbiljnu usporedbu uspješnosti kroz nekoliko generacija - pojašnjava čelnik NCVVO-a.

Puno veći "zalogaj" bit će nacionalni ispiti za osmaše, koji se za mjesec i pol dana provode za svih njih oko 40.000 u 923 škole. Oni će kroz tjedan dana pisati ispite iz čak osam predmeta: sedam općih te prvi strani jezik. U tisku je već 320.000 ispita, što je tri puta više od državne mature.

U NCVVO-u još jednom ističu kako se rezultati ovih ispita ni na koji način neće računati u konačnom prosjeku za učenike, niti će još barem dvije godine biti uvjet za upis srednje škole (iako se ide u tome smjeru). Ipak, bit će izuzetno naporna dva tjedna za sve, jer će se ispiti polagati od 13. do 31. ožujka, s početkom u 9 sati, trajat će i po dva sata, te škole moraju napraviti nove satnice i rasporede. Trebat će se izmijeniti i rasporedi redovnih testova za osmaše.

- Doista ne brinemo oko provedbe. Eksperimentalno testiranje u 81 školi, među kojima su bile i one s dvije, pa i tri smjene, pokazalo je da su se svi uspjeli organizirati. Jasno nam je da će neki ravnatelji imati organizacijskih problema, no pokazalo se da je moguće. Istaknuo bih kako će i za te dane vrijediti mogućnost opravdanog izostanka za učenike. Važno nam je samo da testove piše većina, a oni koji će izostati, neće ih pisati naknadno - poručio je Filipović.