Jokić: Plaćanje instrukcija za nacionalne ispite je bizarno! I nigdje u EU ih ne pišu svi učenici

Učenici osmih razreda od 13. do 31. ožujka polagat će nacionalne ispite iz devet predmeta - osam iz općih predmeta te jedan iz prvog stranog jezika. Oko 40.000 učenika tih devet dana polagat će testove iz hrvatskog odnosno materinskog jezika, prvog stranog jezika, matematike, biologije, fizike, geografije, kemije i povijesti.

Iako rezultati ispita neće ni na koji način utjecati na zaključne ocjene, niti će se uzimati u obzir pri upisu srednje škole, već od početka školske godine među učenicima i roditeljima vlada zabrinutost. Neki su to iskoristili i dosta skupo naplaćuju "pripreme" za te ispite, a roditelji ih plaćaju, unatoč tome što su iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) više puta apelirali da to ne rade.

Podsjetimo, rezultate ispita koji neće biti ocjena (1-5), već će biti u razinama (napredna, prosječna, osnovna, ispod osnovne), pojedinačno će dobiti samo učenik i roditelji. Škole će dobiti samo skupne podatke svih učenika, a tako će ih objaviti i NCVVO. 

No zašto je onda nastala takva panika, pitali smo Borisa Jokića, ravnatelja Instituta za društvena istraživanja.

- Pojava da roditelji plaćaju privatne instrukcije za nacionalne ispite među najbizarnijim je stvarima u povijesti suvremenog hrvatskog obrazovanja. Ti ispiti isključivo služe sustavu, a ni na koji način nisu mjerilo znanja pojedinog učenika. Svi oni koji to čine, mogu se smatrati ulovljenima u zamku lošeg informiranja o onome što obrazovanje zapravo jest - oštro je Jokić komentirao za 24sata.

Kako je istaknuo, već je sama provedba tih ispita loše posložena, te se nacionalni ispiti ni u jednoj zemlji EU ne provode na baš svim učenicima. 

- Posebna je nevjerojatna činjenica da ove ispite polažu baš svi učenici, što nije praksa ni u jednoj zemlju EU. Nacionalni ispiti se provode isključivo na uzorcima učenika, a ne na svima - ističe Jokić, čiji Institut provodi najopsežnija znanstvena istraživanja na području obrazovanja u Hrvatskoj. 

Pa čak i ako je dugoročna strategija da ti ispiti postanu "mala matura" i uvjet za upis srednje škole, oni se ne polažu iz čak devet predmeta, kako će se polagati u ožujku u Hrvatskoj.

- Odgovornima za ovakvu situaciju držim roditelje s nerealnim očekivanjima koje stavljaju pred djecu, ali i obrazovnu politiku koja nijhe primjereno objasnila svrhu ovih ispita - zaključuje Boris Jokić.

Foto: 24sata/Grafika

Tko izostane, neće ih pisati naknadno

Kako ističu u NCVVO, cilj nacionalnih ispita je utvrđivanje razine znanja i vještina koje su učenici stekli kroz četiri viša razreda osnovne škole, a sve kako bi se nastava mogla prilagođavati onome što trebaju savladati, uz stručno potkrijepljene statistike. Iako se još od najave uvođenja nacionalnih ispita prije dvije godine propitivalo hoće će to biti "mala matura", te da će se bodovati za upis u srednju školu - zasad o tome nema govora.

Pritom, učenici koji izostanu s nastave u danima kad će se ispiti polagati, neće ih trebati naknadno pisati. Iz NCVVO-a ipak apeliraju na sve da pristupe ispitima zbog kvalitetnije statistike.

- Dobili smo upute da učenike ne treba posebno pripremati za nacionalne ispite. Svi su svjesni da je to generacija koja je dvije godine provela više-manje u online nastavi, te je važno vidjeti gdje su u prosjeku sa znanjem - kazala je još prošli tjedan profesorica matematike Ariana Bogner Boroš, koja predaje u zagrebačkoj Osnovnoj školi Brestje Sesvete.

Treba naglasiti i kako ispite neće ocjenjivati nastavnici u matičnim školama, već oni koji će se javiti na natječaj NCVVO-a. 

Kako će ispiti biti sastavljeni i primjere zadataka pogledajte OVDJE, a na OVOME LINKU možete pronaći još zadataka.