Obavijesti

News

Komentari 6

Nadzirat će rad: Hitna služba mora raditi i za vrijeme štrajka

Nadzirat će rad: Hitna služba mora raditi i za vrijeme štrajka
1

Ministarstvo poziva građane da tijekom štrajka, putem Bijelog telefona i e-maila pitajtenas@miz.hr, izvijeste o slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu

VIDEO

Ministarstvo zdravlja poslalo je svim bolničkim ustanovama odluku o poslovima koji se ne smiju prekidati za vrijeme štrajka. 

Osnovni dijagnostički postupci i pregledi moraju se obaviti kod svakog bolesnika kako bi se isključilo hitno stanje, a time i potreba provođenja daljnjih postupaka, javlja HRT

Hitna služba mora funkcionirati 24 sata dnevno sa svom raspoloživom hitnom dijagnostikom radi utvrđivanja dijagnoza koje zahtijevaju hitno postupanje. To uključuje neodgodive terapijske postupke bez kojih bi moglo doći do pogoršanja osnovne bolesti ili do komplikacija koje bi mogle ugroziti zdravlje i život bolesnika, odnosno prouzročiti i najniži stupanj invalidnosti. 

U stacionarnom dijelu bolnice mora se osigurati provođenje svih postupaka kojima se održava provođenje procesa liječenja, te primjena svih dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji osiguravaju da se određena bolest ne pogoršava. 

Kirurške djelatnosti moraju osigurati mogućnost svih hitnih zahvata za bolesnike zaprimljene putem hitne službe i kirurških zahvata za bolesnike koji se nalaze na bolničkom liječenju, a kojima bi se zbog otkazivanja operativnoga zahvata znatno pogoršala bolest. 

Na intenzivnim jedinicama također se zahtjeva 24-satna nazočnost liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika.

Nakon završetka štrajka Ministarstvo će kontaktirati sve pacijente kojima su otkazani zakazani dijagnostički i operacijski zahvati kako bi što prije dobili novi termin.

Ministarstvo i dalje smatra kako štrajk nije potreban pogotovo zato što su oni spremni na nastavak dijaloga, a načelno se slažu sa zahtjevima sindikata. Ipak, napominju kako je štrajk njihovo legitimno pravo. 

Nadzirat će funkcioniranje sustava kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja. Za organizaciju i rada i osiguranje dovoljnog broja radnika zaduženi su ravnatelji i sanacijski upravitelji bolnica. Ipak, uvjereni su kako će svi zdravstveni djelatnici postupati profesionalno i u skladu s najvišim etičkim normama te da neće dopustiti da zbog štrajka na bilo koji način budu ugroženi zdravlje, pravo na zdravstvenu zaštitu i sigurnost građana, piše u priopćenju.

Ministarstvo poslalo priopćenje za građane

Prenosimo priopćenje u cjelosti:

U povodu najavljenog štrajka dijela liječnika i medicinskih sestara u bolničkim zdravstvenim ustanovama koji bi, prema najavama sindikata, trebao započeti u srijedu 18. rujna u 7.00 sati, obavještavamo građane da Ministarstvo zdravlja poduzima sve potrebne mjere kako bi pacijenti imali što manje poteškoća u ostvarivanju zdravstvene zaštite.

Ističemo kako su štrajk najavila dva sindikata, koja okupljaju samo dio liječnika i medicinskih sestara-medicinskih tehničara u bolničkim ustanovama, pa očekujemo da će najveći dio bolničkog sustava normalno funkcionirati te da će građani najveći dio redovite zdravstvene zaštite normalno ostvariti.

Ministarstvo zdravlja će, u svakom slučaju, pažljivo nadzirati funkcioniranje sustava za vrijeme štrajka te poduzimati sve potrebne mjere i aktivnosti kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja ljudi.

Štrajk je najavljen samo u bolničkom sustavu, što znači da će liječnici i medicinske sestre i drugi zaposlenici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicinskoj službi i dalje normalno raditi.

Molimo, stoga, pacijente da se u slučaju hitnosti obrate telefonom najbližem zavodu za hitnu medicinu na broj 194 ili da pomoć potraže u najbližoj hitnoj bolničkoj službi. U skladu s uputom Ministarstva zdravlja, bolničke hitne službe bit će dodatno kadrovski pojačane kako bi bile spremne za slučaj povećanog broja dolazaka pacijenata.

Također upućujemo građane da se u slučaju zdravstvenih poteškoća savjetuju sa svojim obiteljskim liječnikom.

Ukoliko su obaviješteni o odgodi neke ranije zakazane zdravstvene usluge zbog štrajka, Ministarstvo zdravlja će neizostavno osigurati da, nakon završetka štrajka, budu kontaktirani telefonom iz bolnice kako bi što prije dobiti novi termin za potrebnu uslugu.

Ministarstvo zdravlja uvelo je i 24-satno dežurstvo na svoja dva komunikacijska kanala preko kojih nam se obraćaju građani - na Bijelom telefonu 0800 7999 te na e-mail adresi pitajtenas@miz.hr, koja se nalazi na službenoj stranici Ministarstva zdravlja www.zdravlje.hr. Pozivamo građane da nas tijekom štrajka, putem Bijelog telefona i e-maila pitajtenas@miz.hr , izvijeste o mogućim slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu.

U Ministarstvu zdravlja djeluje i Krizni stožer koji su bolnice bez odgađanja dužne izvijestiti o svim eventualnim incidentnim i kriznim situacijama, koje nije moguće razriješiti na razini zdravstvene ustanove.

Još jednom ističemo da smatramo kako razloga za štrajk nema, a uvjereni smo da će liječnici i medicinske sestre koji se odazovu na štrajk postupati profesionalno i u skladu s najvišim etičkim normama kako ni na koji način ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja, prava na zdravstvenu zaštitu i sigurnost građana.

Podsjećamo da je Ministarstvo zdravlja poslalo svim bolnicama Odluku kojom se određuju prijeko potrebni poslovi koji se moraju neprekidno obavljati, radi sprečavanja ugrožavanja života ili nastanka invalidnosti bolesnika za vrijeme štrajka. Za osiguranje pružanja neodgodivih zdravstvenih usluga zaduženi su sanacijski upravitelji i ravnatelji bolnica.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 6
VIDEO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju