Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Europa je ovog ljeta zabilježila 'najgore ljeto dosad' kada je riječ o smrtnim slučajevima uzrokovanima vrućinom, a klimatske promjene odgovorne su za dvije trećine tih smrti
Zbog velikih ljetnih vrućina u Europi procjenjuje se da je u urbanim područjima život izgubilo više od 50.000 ljudi, što ovo ljeto čini 'najsmrtonosnijim dosad', prema novom izvješću. Istraživači navode uzroke kao što su klimatske promjene, ponajprije one uzrokovane izgaranjem fosilnih goriva. One su odgovorne za otprilike dvije trećine tih prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Brojka je daleko veća od dosad zabilježenih najviših brojki - oko 29.000 smrtnih slučajeva tijekom ljeta 2022. godine i 28.000 tijekom ljeta 2003. godine, piše Euro news.
To svjedoči o ekstremnim vrućinama s kojima se Europa susrela između lipnja i kolovoza ove godine. U nizu toplinskih valova temperature u zapadnoj Europi porasle su na vrijednosti 2,9 °C iznad prosjeka za razdoblje od 1991. do 2020. godine, a pojedinih dana odstupanja su dosezala čak 12 °C. Pritom su često bile pogođene zemlje koje nisu navikle na tako visoke temperature niti su za njih spremne.
- Ove brojke jasno nas podsjećaju na to da naša sve toplija i ekstremnija ljeta imaju sve ozbiljniji utjecaj na javno zdravlje. Iza ovih statističkih podataka stoje stvarni ljudi koji su izgubili život i stvarne obitelji koje tuguju za njima- kaže suautorica studije dr. Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promjena na Imperial Collegeu u Londonu.
Gotovo trećina procijenjenih smrtnih slučajeva dogodila se tijekom osobito intenzivnog toplinskog vala između 17. lipnja i 1. srpnja, kada su temperature u prosjeku bile 5,3 °C više od uobičajenih.
U studiji su korišteni modeli za procjenu broja dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom ljeta, počevši od početka ovog stoljeća.
- Stvarni razmjeri smrtnosti uzrokovane vrućinom zapravo se ne mogu izravno promatrati ni izmjeriti. Zato se vrućina često naziva ‘tihim ubojicom’, a broj smrtnih slučajeva u nekoliko regija svijeta ostaje nedovoljno zabilježen- kaže suautor studije dr. Malcolm Mistry, docent za klimatsko i geoprostorno modeliranje na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu (LSHTM).
Znanstvenici su upotrijebili temperaturne podatke i modele utemeljene na povijesnoj povezanosti između vrućine i smrtnosti kako bi procijenili broj žrtava tijekom ljeta 2026. godine. U obzir su uzeli geografska i okolišna obilježja, socioekonomske čimbenike, dostupnost zdravstvenih usluga te povezanost temperature i smrtnosti prema dobnim skupinama.
Modeliranje je provedeno za 854 urbana područja u Europskoj uniji, Ujedinjenoj Kraljevini, Norveškoj i Švicarskoj. Ta područja obuhvaćaju oko 40 posto stanovništva 30 promatranih zemalja.
Za usporedbu je korištena zasebna studija koja je analizirala utjecaj klimatskih promjena tijekom ljeta od 2000. do 2025. godine. Rezultati za te godine uglavnom su bili u skladu sa službenim statistikama nacionalnih zdravstvenih tijela. Mnoge europske zemlje još nisu objavile konačne podatke za ljeto 2026.
Istraživači su potom usporedili stvarne temperature s onima koje bi se očekivale bez globalnog zatopljenja uzrokovanog klimatskim promjenama kako bi procijenili broj dodatnih smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati zatopljenju.
Ukupno je 65 posto dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom tijekom ljeta 2026. – odnosno oko 32.000 – pripisano klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem. Početkom ovog stoljeća procjenjivalo se da su klimatske promjene odgovorne za oko 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
- To je još jedan podsjetnik na nužnost uvođenja ciljanih mjera za zaštitu najranjivijih skupina od sve ekstremnijih vrućina, ali i na sve veću potrebu za brzim napuštanjem fosilnih goriva kako bismo usporili promjene i ograničili buduće zagrijavanje- kaže dr. Barnes.
Tko je najugroženiji zbog ekstremnih vrućina?
Najizloženiji opasnostima od ekstremnih vrućina jesu ranjive skupine, uključujući osobe koje boluju od različitih bolesti, starije osobe, malu djecu te one koji se zbog fizičkih ili socioekonomskih razloga ne mogu skloniti od vrućine.
Prema studiji za ljeto 2026., osobe u dobi od 85 godina i starije činile su otprilike polovicu procijenjenih smrtnih slučajeva. Međutim, pogođene su bile i mlađe odrasle osobe: procjenjuje se da je među ljudima u dobi od 20 do 44 godine zabilježeno 800 dodatnih smrtnih slučajeva, dok je ukupno oko 6.000 preminulih bilo mlađe od 65 godina.
Istraživači su utvrdili i geografske razlike. Južna Europa zabilježila je znatno više smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama nego sjeverna Europa.
Glavni je razlog to što se južne zemlje suočavaju s višim temperaturama, no važnu su ulogu imali i drugi čimbenici.
- Primjerice, tu su povećana razina onečišćenja zraka, nedostatak zelenih površina, dostupnost zdravstvenih usluga i upozorenja na toplinske valove”, objašnjava suautor studije dr. Garyfallos Konstantinoudis, docent na Granthamovu institutu pri Imperial Collegeu u Londonu.
Rizici tijekom iznimno vrućeg europskog ljeta bili su golemi. Nekoliko je vlada izdalo upozorenja na vrućinu te objavljivalo procjene smrtnosti povezane s visokim temperaturama u stvarnom vremenu.
Prema izvješću za ljeto 2026., procjenjuje se da je Italija pretrpjela najveći broj dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom – ukupno 13.303. Slijede Francuska sa 7.268 i Španjolska sa 6.824 smrtna slučaja.
Čak su se i zemlje tradicionalno poznate po hladnijoj klimi teško nosile s vrućinama. Situaciju je dodatno pogoršavala infrastruktura projektirana za drukčije klimatske uvjete, kao i stanovništvo koje nije naviklo na tako visoke temperature.
- U Ujedinjenoj Kraljevini ljeto je tradicionalno najmirnije razdoblje za naš zdravstveni sustav. Međutim, ovoga ljeta potražnja za zdravstvenim uslugama i opterećenje sustava bili su usporedivi s razdobljem ozbiljne zimske sezone respiratornih virusa- kaže Andrew Hartle, profesor anesteziologije na Imperial College Healthcareu.
Preciznost modeliranja mogla bi pomoći zdravstvenim službama da se pripreme za ekstremne vremenske događaje prije nego što nastupe.
Osim smanjenja emisija stakleničkih plinova radi ograničavanja budućeg zagrijavanja, gradovi mogu ulagati u stvaranje zelenih i plavih površina, koje istodobno snižavaju temperaturu i poboljšavaju kvalitetu zraka.
Autori studije smatraju da bi sjeverna i zapadna Europa trebale učiti od južnih dijelova kontinenta i primijeniti rješenja koja su ondje već dobro razvijena.
Ta rješenja uključuju ulaganje u skloništa od vrućine, prilagodbu zgrada kako bi bolje podnosile visoke temperature, primjerice postavljanjem vanjskih sjenila ili roleta, te poticanje promjena u ponašanju.
Među preporučenim mjerama su redovita provjera kako su stariji i drugi ranjivi susjedi, izbjegavanje izlazaka tijekom najtoplijeg dijela dana, ozbiljno shvaćanje upozorenja na vrućinu, boravak u hladu i pijenje dovoljne količine vode.
24sata © 2026
