'Najveći izazov ostati ujedinjen u krizi, moramo biti solidarni'

Premijeri Bugarske Boyko Borissov, Češke Andrej Babiš i Slovenije Janez Janša osobno su posjetili austrijskog kancelara Sebastian Kurza u Beču. Održali su radni sastanak. 

Putem video linka su im se pridružili hrvatski premijer Andrej Plenković te latvijski premijer Krišjānis Kariņš.

Kurz je odmah naglasio važnost da susjedne zemlje ne zaostaju u cijepljenju zbog ekonomije, turizma, otvorenih granica. 

- Radi se o tome da smo uvidjeli problem i želimo da svi ljudi dobiju cjepivo. Složili smo se da treba svaka zemlja dobiti cjepivo. Malta će recimo zbog velike količine cjepiva koje je dobila završiti cijepljenje već u svibnju. Svi pričamo puno o europskoj solidarnosti, važno je da nema razlika u Europi. Mi kao Austrija smo 12. po redu i nemamo problema da su nas ostavili iza, no neki su to napravili - rekao je Sebastian Kurz.  

Borissov: 'Dolaze nam izbori, želimo cijepiti ljude'

Premijer bugarske Boyko Borissov kazao je da je njima rečeno da se drže što dalje od ruskih i kineskih cjepiva.

-  Nama u Bugarskoj dolaze izbori i želimo cijepiti ljude kako bi mogli normalno izaći na izbore. Imamo opciju kupovine kineskog i ruskog cjepiva kao i Orban  - rekao je premijer bugarske Boyko Borissov. 

Bugarska se susrela sa kritikom novinara zbog toga što cjepivom žele pridobiti povjerenje građana unatoč velikoj korupciji koja vlada u zemlji te ugroženoj slobodi novinara. Na pitanje da želi u tako kratkom vremenu iskoristiti cjepivo kao manipulativni politički alat Borissov je naglasio da su naručili od Pfizera milijun doza cjepiva, a dobili su pola. Rekao je da je 13 puta pobijedio na izborima i da su svi veliki mediji u zemlji u vlasništvu internacionalnih firmi i ogradio se od ugrožene slobode medija. 

Janša: 'Želimo da ugovori sa farmaceutima budu javni'

Slovenski premijer Janez Janša kazao je da će do kraja ljeta neke zemlje imati 30 posto, a neki će imati 60 posto stanovništva koje je primilo cjepivo i da bi to moglo dovesti do političke krize u EU.

 - Danas smo našli rješenje u dostavi doza cjepiva. Mnoge zemlje odustaju od AstraZenece. To cjepivo nije dostavljeno prema ugovoru. Mi želimo od EU komisije da ugovore koji su sklopljeni sa farmaceutskim kompanijama učini javnima. Ako nešto i ne štima da smo svi upućeni u to. Slovenija preuzima predsjedanje Europskom Unijom u drugoj polovici godine i ne želimo političku krizu u EU - rekao je Janša.

PLENKOVIĆ NAKON SASTANKA 'Nastavljamo s AstraZenecom, a naručili smo i još doza Pfizera'

Premijer Češke Andrej Babiš kazao je kako se još u prosincu pričalo o solidarnosti što je značilo raspodjelu cjepiva po  glavi stanovnika.

- Cilj je bio da se do kraja lipnja cijepi 70 posto stanovništva u svakoj zemlji članici -  kazao je Babiš .

Najaktualnija je vijest kako je EU stavila 42 milijuna doza ekstra na raspolaganje i sve zemlje koje zaostaju vide to kao priliku za dodatnu kupnju. No, ostala je neizostavna činjenica da je Europa izvezla 34 milijuna doza cjepiva tretirajući samo šest posto svog stanovništva. Za usporedbu Izrael je cijepio 58 posto populacije, Britanija 33 posto, a SAD 18 posto.

Kurz: 'EU ima najveći izazov'

Austrijski kancelar je rekao da EU treba imati natjecateljski duh  i uspoređivati se sa Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Američkim Državama te vidjeti što treba raditi bolje. No, naglasio je da EU ima najveći izazov, a to je da ostane ujedinjena u krizi.

Podsjetimo, Kurz je krajem prošlog tjedna otvorio Pandorinu kutiju s informacijom o različitoj distribuciji cjepiva unutar EU.

Naime, ona se distribuiraju između 27 zemalja članica prema populacijskom ključu jednakosti i ne bi trebalo biti onih koji zaostaju. Iako bi cijepljenje do kraja ljeta trebalo završiti za sve građane Europske unije, Kurz je upozorio da će Hrvatska, Bugarska i Latvija to moći napraviti tek na jesen i to zbog neravnomjerne distribucije.

PRESICA EMA-E Agencija za lijekove o cjepivu AstraZenece: Ugrušci su se pojavili kod malog broja ljudi

Prema najnovijim statistikama, prvu dozu cjepiva na Malti je već primilo 17 posto stanovništva, u Mađarskoj 11 posto, a u Danskoj devet. Latvija i Bugarska su tek na četiri posto. Uz njih, među najgorima, je i Hrvatska sa 7 posto stanovništva koji su primili prvu dozu cjepiva.

Glasnogovornik Europske komisije potvrdio je da može postojati neravnomjerna raspodjela doza cjepiva zbog dogovorenog koncepta. Naime, doze koje nisu potrebne jednoj zemlji može kupiti druga što se trenutno dešava sa AstraZenecinim cjepivom. Odstupanje od ravnoteže može nastati i zato što zemlje preferiraju određene proizvođače zbog troškova ili skladištenja.