Ljudi s obale morat će se preseliti u unutrašnje krajeve Hrvatske, budući da dijelova obale, čak i gradova više neće biti. Očekuje nas novi val izbjeglica, ovaj put klimatskih, rekao nam je klimatolog Katušin
5 PITANJA ZA KLIMATOLOGA
'Nakon potopa hrvatske obale nastat će klimatske izbjeglice'
Najjače jugo u povijesti mjerenja uz snažnu plimu zabrinulo je ljude koji žive uz obalu i iz prve ruke su bili svjedoci vremenskih nepogoda proteklih dana.
Na pitanja radi li se samo o izdvojenom klimatskom ekstremu ili je ovo početak trajnijih nevolja uzrokovanih globalnim zatopljenjem, odgovore nam je dao umirovljeni klimatolog Zvonimir Katušin, koji je većinu svog radnog vijeka proveo radeći u Državnom hidrometeorološkom zavodu.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:43
Proteklih dana je na Jadranu puhalo ekstremno jako jugo, poplave su bile po cijeloj Jadranskoj obali. Radi li se o normalnoj klimatskoj pojavi ili je nevrijeme ipak posljedica nečeg većeg?
Meteorološki gledano, u toku godine dolazi do sinoptičkih situacija - dolaska ciklone. Dakle, zračna masa velikih razmjera kreće se oko snažnog središta niskog atmosferskog tlaka. Kada se situacije u atmosferi poklope, dolazi do ovakvog vremena.
Klimatološki gledano, potvrđeno je da ovakve situacije postaju učestale zbog povećanja topline koja se generalno nalazi u atmosferi. Što je topline u atmosferi više, događaju se ekstremnije vremenske situacije.
Ovoj cikloni najviše su izloženi gradovi na Jadranskoj obali jer vjetar puše s južne strane, a s povećanim oborinama diže se razina mora. U toj kombinaciji svjedočimo pojavama poput ove gdje je većina Jadranske obale pod vodom.
Kada su u Hrvatskoj zadnji put bile slične oluje i koja je bila najrazornija?
Ne mogu sa sigurnošću reći koja oluja je donijela najveće nepogode. Svaka ciklona je drugačija i sa sobom donosi jačinu uništenja drugačije razine. Općenito je jugo opasnije od bure, iako se na prvu ne čini tako. No, jugo puše kontinuiranom jačinom i puno dulje vremensko razdoblje. To dovodi do toga da napravi više štete od bure koja zapuše na mahove i onda prestane.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:57
Kako će klimatske promjene djelovati na Hrvatsku? Koja su predviđanja u narednim godinama?
Državni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo zaštite okoliša, kao i brojne svjetske organizacije, bave se istraživanjem što bi se dogodilo da se temperatura zemlje povisi za određeni broj stupnjeva. Postoje različiti scenariji što će se dogoditi ako se zemljina temperatura podigne za jedan, jedan i pol, dva ili tri stupnja Celzijusa. Predviđanja se rade na globalnoj, ali naravno i na lokalnoj razini.
No prema generalnom scenariju, u skoroj budućnosti predviđa se zatopljenje na globalnoj razini od dva Celzijeva stupnja. Projekcije DHMZ-a do 2040. u Hrvatskoj predviđaju porast temperature od 0,6 stupnjeva zimi te jedan stupanj ljeti. Budućnost je alarmantna jer do 2070. bi se temperatura u nekim dijelovima zemlje mogla povisiti za čak tri stupnja Celzija, a to bi moglo dovesti do mogućih katastrofa.
Kakvo nas vrijeme u Hrvatskoj čeka ove zime? Možemo li očekivati još snažnije nepogode, neprirodno vruće ili iznimno hladno vrijeme?
Nemoguće je sa sigurnošću reći što će biti. Dugoročne prognoze temelje se na prikupljanju podataka kroz određeni vremenski period. Na temelju tih rezultata kvalitativno se predviđa prognoza. To znači da niti jedan znanstvenik ne može reći koje će zime biti jako puno snijega i koliko točno, već samo možemo prognozirati hoće li ga biti i li neće. Također, ne možemo toliko unaprijed predvidjeti hoće li biti ekstrema ili ne.
Najveći dio Jadranske obale je proteklih dana bio pod vodom: Umag, Poreč, Rijeka, Split, Dubrovnik, Hvar - možemo li reći da će s povećanjem razine mora ti gradovi u potpunosti biti pod vodom? Prijeti li nam potop cijele Jadranske obale?
Prema globalnim predviđanjima, koja ovise o tome za koliko će se stupnjeva povećati temperatura u atmosferi, ovisi koji će dijelovi biti potopljeni. Što temperatura atmosfere bude viša, viša će biti i razina mora.
Moramo shvatiti da ako globalna predviđanja kažu da će se razina mora podići, recimo, za jedan metar i potopiti niska obalna područja, to svakako uključuje i hrvatsku obalu.
To znači da će se ljudi s obale morati preseliti u unutrašnje krajeve Hrvatske, budući da dijelova obale, čak i gradova više neće biti. Očekuje nas novi val izbjeglica, ovaj put klimatskih, među kojima je gotovo sigurno da ćemo biti i mi - zaključio je Katušin.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda poručili su kako nas očekuje toplija zima nego inače.
- Razdoblje prosinca, siječnja i veljače trebalo bi ukupno uzevši biti znatno topline od klimatološkog srednjaka. Pritom je odstupanje srednje temperature pozitivno za sva tri mjeseca, a najizraženije u siječnju. - rekli su nam.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
