Izložba ‘Od boemstva do vječnosti’, koja se otvara u Galeriji Klovićevi dvori 14. svibnja, odaje počast i ženskoj umjetnosti, pa i Meli Muter, jednoj od prvih poljskih umjetnica, koju smatraju prvom profesionalnom židovskom slikaricom u Poljskoj
Nakon smrti sina jedinca Mela Muter još je više slikala ljepote majčinstva i sretnu djecu
Djela koja su stvarali slavni svjetski slikari i kipari te koja su obilježila, kako tvrde neki teoretičari, presudno umjetničko razdoblje modernizma stižu u Hrvatsku. Izložbu "Od boemstva do vječnosti" u Galeriji Klovićevi dvori, koja se otvara 14. svibnja, organiziraju 24sata uz podršku Turističke zajednice grada Zagreba. Posjetitelji će je moći pogledati do 30. lipnja. Kao zvijezde izložbe ističu se djela Edgara Degasa, Henrija Matissea, a tu je i Amedeo Modigliani, koji je samo dva mjeseca prije smrti naslikao portret “Annie Bjarne”.
Stotinjak umjetničkih djela stiže iz ugledne galerije “The Hub of Fine Arts” u Mostaru, iz kolekcije privatne zaklade MT Abraham (MTA). Izložba je jedinstvena po tome što rekreira najširu panoramu umjetničkog života u Europi, Latinskoj Americi te Sjedinjenim Američkim Državama. Umjetnička zbirka Zaklade MTA ustrojena je prije točno 20 godina, ali je sakupljana mnogo dulje s posebnom ljubavlju prema umjetnosti i otvorenim očima modernoga kolekcionara.
Izložba odaje počast i ženskoj umjetnosti. Važno je prisjetiti se kako žene nisu bile primane na službene europske akademije umjetnosti sve do kraja 19. stoljeća. Izložba uključuje djela nekoliko umjetnica koje nisu bile ništa manje slavne od muških kolega. Među njima je i Mela Muter, jedna od prvih poljskih umjetnica, koju smatraju prvom profesionalnom židovskom slikaricom u Poljskoj.
Maria Melania Klimgsland (poznatija kao Mela Muter) bila je iz bogate židovske obitelji. Studirala je u Ženskoj školi crtanja i slikanja u Varšavi. Udala se za književnika, kritičara i socijalističkog aktivista, a 1901. sa suprugom i tad malenim sinom preselila se u Pariz. Upisala je dvije umjetničke škole, a od 1902. predstavljala je svoje radove na izložbama umjetnika.
Do 1914. redovito je putovala u Bretanju, gdje je dobro upoznala školu Pont-Aven, koja je obuhvaćala umjetnička djela pod utjecajem bretonskoga grada Pont-Avena i njegove okolice.
Kao jedna od glavnih figura École de Paris, međunarodne zajednice umjetnika, Muter je imala svoju prvu samostalnu izložbu 1912. u galeriji u Barceloni, a drugu 1913. u Varšavi. Naslikala je mnoge portrete eminentnih ljudi iz politike, uključujući francuskog predsjednika Georgesa Clemenceaua. Iako se opus Mele Muter smatra dijelom École de Paris, ona je cijeli život ostala autsajder. Njezin je rad bio vrlo osoban i razlikovao se od glavne struje europske avangarde i po izboru tema i po tehnici. Čak se može reći da je bila u sjeni muških sunarodnjaka iz École de Paris.
„Kada slikam portret, uhvatim se za svoj model. Sa mnom ih povezuje pupčana vrpca. Kao da rađaš. Čuvam snagu i misao modela i preko njih slikam sebe“, rekla je ova umjetnica, koja je doživjela mnoge tragedije. Njezin sin jedinac, Andrzej, 1924. godine umro je od raka kostiju. Bio je to težak udarac za nju. Nije znala hoće li tu bol preživjeti. Prije toga je novinar Raymond-Louis Lefebvre, zbog kojeg je ostavila muža, tragično umro 1920. vraćajući se iz sovjetske Rusije u Francusku. Na nju je teško utjecala smrt pjesnika Rainera Marije Rilkea 1926. godine, s kojim je bila u bliskoj vezi. No unatoč svim nedaćama nastavila je raditi i često je slikala djecu te radost majčinstva. U 1930-ima dolazi do opadanja narudžbi za portrete, pa počinje slikati bukete i mrtvu prirodu u postimpresionističkom stilu, s vidljivim potezima kistom, ostajući pritom vjerna svojoj voljenoj ljubičastoj boji.
Muter je 1927. postala francuska državljanka i obratila se na kršćanstvo. Njezin je rad prikazan na Međunarodnoj izložbi 1937. godine, gdje je dobila zlatnu medalju.
Od 1939. do 1945., tijekom Drugog svjetskog rata, njezin ljevičarski politički stav i židovsko podrijetlo značili su da je bila prisiljena skloniti se u Avignon, gdje je podučavala crtanje. Nakon rata Muter se vratila u Pariz i nastavila raditi iako je bila gotovo slijepa. Operacija 1965. vratila joj je vid, a ona je preradila mnoge svoje slike. Čak 120 njezinih radova predstavljeno je 1953. u Parizu, a 1967., tri mjeseca prije smrti, galerija Hammer u New Yorku organizirala je retrospektivu njezina rada. Nacionalni muzej u Varšavi 1994. godine priredio je retrospektivu njezina rada.
Partneri projekta su Erste banka, Hitachi Energy, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group, Stega tisak, 1664 Blanc, Orbico Group, SAINTS HILLS te Arena Hospitality Group.
Pokretanje videa...
FOTO Pa ovdje ima oružja za treći svjetski rat! Pogledajte što su sve građani predali na Baniji
VIDEO Kekin: 'Mile je pomogao platiti parking Jelaviću, tek onda je shvatio tko je on!'
VIDEO Kaos u Beogradu: Policija pendrecima tukla studente koji su prosvjedovali zbog N. Sada